U povodu 80. obljetnice smrti dr. fra Bernardina Sokola, hrvatskog glazbenika i mučenika u petak, 27. rujna će se obilježiti ponajprije okupljanjem pred bistom u Kaštel Sućurcu, potom svetom misom te prigodnim govorima fra Frane Delić i dr. Mihovila Biočića te svečanim koncertom HPD Bijaćka vila. Organizator događanja je Franjevačka provincija sv. Jeronima Zadar, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Kaštela, Družba 'Braća Hrvatskoga Zmaja', Hrvatsko društvo dr. fra. Bernardin Sokol i Udruga 'Podvorje'.
Okupljanje vjernika i molitva ispred biste fra Bernardina Sokola na rivi u Kaštel Sućurcu bit će u 17.30 sati uz glazbenu pratnju zbora župe sv. Jurja mučenika.
Potom će u 18 sati biti svečano misno slavlje u crkvi sv. Jurja mučenika koju će predvoditi don. Josip Dukić, izvanredni prof. s KBF Split, u suslavlju s don Ivanom Delićem i franjevcima iz Splita i Zadra.
Po završetku misnog slavlja prigodno će se obratiti fra Frane Delić, gvardijan s Poljuda i delegat Franjevačke provincije sv. Jeronima iz Zadra. Ujedno će pozdrav uputiti i prof. dr. Mihovila Biočića u ime Hrvatskog društva dr. fra Bernardin Sokol.
U 18.40 sati planiran je svečani koncert djela fra Bernardina Sokola koja će izvodi HPD 'Bijaćka vila' maestro Andro Čalo – dirigent. Goran Velić (tenor) i Zoran Velić (glasovir) (Angelusi fra Bernardina Sokola).
Završnu riječ će uputiti i u ime organizatora, Milivoj Bratinčević.
Bernardin Sokol, krsnim imenom Luka, rođen je 20. svibnja 1888. u Kaštel Sućurcu kod Splita. U franjevački red stupio je godine 1905. Za svećenika je zaređen 1912. Glazbu je studirao u Klosterneuburgu kod Beča od 1915. do 1917. Istovremeno je tu učio crkveno pravo, moralnu teologiju, pastoralnu teologiju i liturgiku. Poslije toga u Dubrovniku je predavao moralnu teologiju, a na Papinskoj višoj glazbenoj školi 1926. završio muzikologiju.
Od 1927. do 1932. na teološkom fakultetu u Zagrebu predavao je uvod u koralno pjevanje i crkvenu muzikologiju. Nakon toga živio je na otoku Badiji kod Korčule, gdje je bio profesor glazbe na franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Od 1929. do 1941. objavio je 80 svezaka zbirki za crkvenu i svjetovnu glazbu pod naslovom Pjevajte Gospodinu pjesmu novu. U tom nizu tiskao je i Glazbene monologe, od kojih i trinaest Angelusa, sada dostupnih i na CD (priredio J. Degl' Ivellio), što se posvuda rado uzima u programe izvođenja. Sokol je još za života uvršten u neke strane glazbene leksikone. U Zagreb je ponovno otišao 1941., kako bi lakše nastavio svoj izdavački glazbeni projekt. U tome ga je spriječila bolest, ali i ratne neprilike, pa se na Badiju vratio u veljači 1944.
Tu su ga lažno optužili da je odao partizane, pa su ga partizani u noći 28. rujna 1944. uhitili i odveli iz samostana, utopivši ga u more. Par dana poslije, more mu je izbacilo tijelo na pla u Orebiću, gdje ga je skupina mještana pokopala. Kasnije je tijelo prebačeno na drugo mjesto. Komunistička država je Sokola i njegova djela obavila velom stroge šutnje, što je trajalo sve do osamostaljenja RH. Pripadnici OZNA prilikom njegova uhićenja odnijeli su iz njegove sobe razne spise. Neki od njih, sada čuvani u Hrvatskom državnom arhivu, tek nakon 74 godine ugledali su svjetlo javnosti. U njima su podcrtane rečenice u kojima se spominju riječi Hrvat, hrvatsko, iz čega se vidi da mu je glavni grijeh' to što je bio Hrvat.
Ubijen je bez optužnice i bez suđenja. U suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja pod vodstvom Tome Medveda, sada se uvelike radi oko iskopavanja i identifikacije posmrtnih ostataka, čini se s dobrim izgledima. O fra Bernardinu Sokolu počelo se otvorenije pisati potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća (fra Ivan Peran, don Petar Zdravko Blajić, fra Stipe Nosić, i drugi), a posebni zamah otkrivanja lika i djela fra Bernardina Sokola započeo je u svibnju 2018., kada su održani Dani dr. fra Bernardina Sokola, s širokim krugom stručnjaka – povjesničara i muzikologa u Kaštel Sućurcu i u Splitu, nakon čega je ubrzo objavljen i veliki Zbornik, pa snimljeni CD-Angelusi (uredio Josip Degl' Ivellio).
Uz fra Bernardina Škuncu, posebnu i stalnu brigu oko promicanja, inicijativa i različitih pothvata o fra Bernardinu Sokolu uložili su Mili Bratinčević, dipl. oec., i prof. dr. Mihovil Biočić. Jačanju sve očitije Sokolove nazočnosti, između drugih, povremeno je doprinosilo i 'Hrvatsko društvo dr. fra Bernardin Sokol'. Temeljito i stručno rasvjetljavanje lažnih i montiranih optužbi na osobu fra Bernardina Sokola od strane partizana u vremenu završavanja rata i poratnih godina, napose u Korčuli - sve do danas u potpunosti su rasvijetlili dr. fra Stipe Nosić i doc. dr. Vito Balić, muzikolog. Fra Bernardin Sokol ponovno izranja kao veliki svjedok katoličke vjere i hrvatskog domoljublja, te sada preko svojih skladbi s pravom posvuda slobodno 'leti'.