Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Održan Festival čakavske riči u Škripu
Kultura Piše: Dalmatinski portal

Održan Festival čakavske riči u Škripu

Zabava je potrajala do dugo u noć

U Muzeju otoka Brača u Škripu ove subote, 31. kolovoza, održan je Festival čakavske riči nazvan imenom velikog bračkog čakavskog pjesnika Stjepana Štefe Pulišelića. Utemeljen u svrhu čuvanja, promoviranja i revitaliziranja zavičajnoga čakavskog idioma, Festival već trinaestu godinu u sklopu manifestacije Supetarsko lito organiziraju Turistička zajednica Grada Supetra, Grad Supetar, Centar za kulturu Brač - Muzej otoka Brača i Narodna knjižnica Supetar.

Direktorica Turističke zajednice Grada Supetra Martina Rendić istaknula je kako je očuvanje kulturne baštine iznimno vrijedan resurs održivog razvoja svake zajednice, a turistički slogan Supetra 'Otključaj doživljaj' posebnu pažnju posvećuje upravo tome - ključu baštine. 

'Kulturna baština ključ  je identiteta našeg otoka, a Festival čakavske riči ima važnu ulogu kao ključ za očuvanje i prenošenje naših  domaćih vrijednosti. Zaslužni za to su svi sudionici festivala svih ovih godina - i djeca i mladi, i njihovi učitelji i roditelji, i naše domaće udruge i gosti, i umjetnici, pjesnici i znanstvenici, sve naše Škrike i Škripjani i svi koji dolaze u Škrip pokazujući kako se voli i čuva baština', kazala je. 

Program Festivala vodila je ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović

'Nije slučajno da je za mjesto čuvanja bračke riči odabran upravo Muzej otoka Brača. Ovo je mjesto gdje započinje i priča o bračkoj baštini, upravo ovdje mnogi su upoznali povijest našega otoka, a brački zavičajni muzej prva je postaja traganja za njegovim ljepotama. Za očuvanje bračkih mjesnih govora zaslužni su mnogi u kulturnim i znanstvenim krugovima, a posebice oni koji svoj materinji jezik govore i prenose na nove generacije', istaknula je ona. 

U znanstvenom dijelu programa, na temu raznolikosti govora otoka Brača u djelima bračkih pjesnika govorile su prof. Gita Dragičević, dr.sc. Lucija Puljak i doc. dr.sc. Zdravka Biočina.

U Škripu su nastupili vrsni recitatori - Vesna Martinić iz Pučišća izvela je antologijsku Pulišelićevu 'Bročanin i stina', a Nikica Jurun iz Selaca govorio je pjesme Zlatana Jakšića, još jednog velikana bračke čakavske poezije, u povodu stote obljetnice njegova rođenja.

Jedan od ciljeva Festivala u Škripu ostvaren je i ove godine - sudjelovanje djece i mladih u očuvanju vrijednosti jezika kao niti koja ih veže s predcima i zavičajem. Svoje znanje i veliku želju za čuvanjem zavičajnog govora tako su, uz oduševljenje prisutnih, pokazali djeca recitatori: Frane Lukšić Supetranin iz Jelse, Emili Trutanić iz Selaca i Lovre Šantić iz Postira koji je nastupio s mamom recitatoricom Fanitom.

Na narječju rodnih mjesta svoje pjesme govorili su Ivica Jakšić Čokrić Puko, Silvija Buvinić, Nikola Dominis, Mariana Plazibat i Jurica Matulić Žure. Za ovu prigodu odabrali su i one pjesme iz bračke čakavske baštine koje su im bile inspiracija i stvaralački poticaj. Brački su pjesnici iznimno značajni za čuvanje i promociju čakavice i vrlo aktivni u kulturnom životu otoka. Dokazuje to i osnivanje časopisa za očuvanje bračkih čakavskih govora i nematerijalne kulturne baštine 'Ča' kojega je predstavio urednik Nikola Dominis podijelivši svima prisutnima njegovo prvo izdanje. U divnoj škripskoj noći, pomno odabrane pjesme na uglazbljenoj čakavici izveli su Ženska vatrogasna klapa Alegrija i tenor Saša Jakelić. Slavlje domaće, čakavske riči nastavilo se u dvoru zavičajnog muzeja uz domaće kolače koje su pripremile Škrike, vjerne suradnice Festivala, a zabava uz duo Harmonika Brač potrajala je dugo u noć.

Vaša reakcija na temu