Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
OKRUGLI STOL Sjećanje na hajduka Andriju Šimića povodom 120. obljetnice smrti

OKRUGLI STOL Sjećanje na hajduka Andriju Šimića povodom 120. obljetnice smrti

Simbolizirao je hrabrost, odlučnost, upornost, ponos i čast, kao i borbu hrvatskog naroda protiv neprijatelja

Obilježavanje 120. obljetnice smrti hajduka Andrije Šimića organiziraju ogranci Matice hrvatske Grude i Imotski. Simbolično paljenje svijeća i molitva na Šimićevom grobu upriličit će se u četvrtak, 6. veljače, s početkom u 10 sati u Runovićima, a okrugli stol održat će se istog dana u kino dvorani u Grudama, s početkom u 18 sati. 

Daniela Perić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije Zapadnohercegovačke, službeno će otvoriti okrugli stol, na kojem govoriti Damir Zorić, Neda Vuković Kovačević, Anđelko Mijatović, fra Robert Jolić, Ivan Šimić, Brane Jukić, Ivana Leko, Mario Bušić... Čut će se zanimljivosti iz života poznatog hajduka, predstavit će se poučna staza Andrijice Šimića u Runovićima, promovirati nošnje počasne postrojbe općine Grude 'Hajduk Andrija Šimić'... Glazbeni dio programa obogatit će nastupi gangaša (Mile Sesar, Ante Boban, Smiljan Glavaš i Srećko Spajić) te izvedba domoljubnih pjesama.

Andrija Šimić rođen je u Alagovcu, župa Ružići, današnja općina Grude 22. studenoga 1833., a preminuo je u Runovićima 5. veljače 1905.

'Andrija Šimić je bio zadnji, jedini veliki i u narodu omiljeni hajduk u prošlosti Dalmacije. U takvom ozračju 1911. godine dolaze studenti iz Praga u Split i osnivaju nogometni klub. Kakvo će mu ime dati, pitaju profesora Josipa Barača? Što im je on mogao adekvatnije predložiti nego da se zove Hajduk. Otac profesora Barača rodom je iz sela Muć Gornji u Dalmatinskoj zagori. I on je slušao priče o hajdučkom harambaši Andriji Šimiću u svom rodnom selu. Sigurno mu se divio kao i njegovi seljani. On je to prenio na svoju djecu. Pričao im je na način kako se to prenosilo usmenom predajom kroz naraštaje prije i poslije. Profesor Barač predložio je ime 'Hajduk' nogometnom klubu. Taj pojam je za njega kao i mnoge druge stanovnike Splita, cijele Dalmacije i šire simbolizirao hrabrost, odlučnost, upornost, ponos i čast, kao i borbu hrvatskog naroda protiv neprijatelja', napisao je Hajdukov kroničar Jurica Gizdić.

Za kraj kažimo da su organizatori pozvali sve na sudjelovanje na ovom skupu kojim se  prisjeća na poznatog hajduka i njegovu povijesnu ulogu. 

Vaša reakcija na temu