Ostvario impresivan rezultat na utrci na Marjanu, prvi maraton istrčao sa 70 godina: 'Nisam nikakav genetski poseban organizam'
Dinko Mijušković svojim je primjerom srušio mit o dobnim barijerama
Splićanin Dinko Mijušković istrčao je na nedavnoj Božićno-novogodišnjoj utrci, koja se tradicionalno održava na Marjanu, 10 kilometara dugu stazu za svega 55 minuta i 59 sekundi. Uz to što je ostvario najbolji rezultat u svojoj dobnoj kategoriji, rezultat je zaista impresivan uzmemo li u obzir činjenicu da se radi o - 71-godišnjaku.
On pomiče granice, a za mnoge je i inspiracija. Ovom sportskom iskustvu prethodilo je još jedno značajno 2021. godine. O njima je, ali i o stilu života kakav vodi progovorio za Dalmatinski portal. Fizičku spremnost percipira kao preduvjet za mentalnu koja mu je itekako potrebna pri razvoju projekta kojim je okupiran već neko vrijeme, a koji je ovom prigodom također kratko predstavio.
'Čini mi se da sam ostvario dobar rezultat, u svojoj kategoriji osvojio sam prvo mjesto. Utrka je bila zanimljiva, tim više što je u njoj sudjelovao još jedan natjecatelj iz +65 kategorije, čak je i nešto mlađi, tako da smo se jedno vrijeme nas dvojica utrkivali', osvrnuo se najprije na Božićno-novogodišnju utrku.
Foto: Dinko Mijušković / privatna arhiva
Natjecatelj kojeg se dotaknuo je Denis Beroš, već poznat dijelu javnosti, koji se intenzivno bavi sportom od osnovne škole, a kojem je preokupacija poboljšanje zdravstvenih performansi. Dok se on u tom kontekstu fokusira na zdravu prehranu - baziranu na krvnim grupama - naš sugovornik ne dijeli njegove stavove. Dinko nam je obrazložio svoja dijametralno drugačija uvjerenja.
'S obzirom na moje iskustvo, težište bi trebalo biti na vježbanju, odnosno funkcionalnom treningu, koje organizmu daje potrebu vitalnost i jača imunosni sustav koji ima presudnu ulogu u borbi s virusima i drugim nametnicima. Sjećate se one izjave koja je imala veliki odjek u javnosti: ' Vježbajte..., pa nećete biti bolesni'. Tako jednostavno rečeno, a pogađa suštinu. Nedostatak imuniteta otvara vrata bolestima. Hrana je samo gorivo i građa, ona ga posebno ne jača, dapače znamo koliko je pretilost štetna. Naravno, važno je unijeti u organizam sve hranjive tvari - makro i naročito mikro nutrijente potrebne za njegovo ispravno funkcioniranje. Meni i pored iznadprosječnih fizičkih i mentalnih napora nisu potrebni dodaci, sve dobivam kroz raznolike namirnice s naglaskom na lisnato povrće, bobičaste i orašaste plodove te voće bogato C vitaminom.
Ljudi su izluđeni neprestanim pisanjem i pričanjem o zdravoj hrani. Moje je mišljenje, koje temeljim na svom iskustvu s prehranom, da hranu ne treba dijeliti na zdravu i nezdravu jer ona sama po sebi nije presudna za zdravlje. Za zdravlje je zapravo najvažniji način na koji se odnosimo prema svom organizmu i stanicama u njemu, za što su presudne fizičke i mentalne aktivnosti, naročito u starijoj dobi', pojasnio je.
Dinko Mijušković javio se 20. prosinca i u 'Antivirusnu emisiju' Radio Brača s Denisom Berošem. U eteru se suprotstavio njegovoj teoriji, a potom predložio sučeljavanje mišljenja - stavio se, naime, na raspolaganje za sudjelovanje u jednoj od emisija nakon božićne utrke i uvida u njegove i Beroševe trenutne performanse organizma.
U medijima se inače pojavio i ranije - 'osvanuo' je na naslovnicama koncem rujna 2021. zbog postignuća na Split maratonu. Tada je, kao 70-godišnjak, istrčao svoj prvi maraton u životu te zavrijedio medalju u svojoj dobnoj kategoriji. Svojim je primjerom srušio mit o dobnim barijerama u ovakvim fizičkim izazovima, a sada se prisjetio i toga iskustva te procesu pripreme koji mu je prethodio.
'Bilo je vrlo zanimljivo. Pripreme su trajale 12 tjedana uz pomoć mojih prijatelja i mentora - poznatog ultra trailera Marka Hermana koji ih je osmislio za moju dob te Darka Krmeka iz MK Marjana, koji je trčao sa mnom po vrućini i vukao me u nekoliko dužih dionica koje prije toga nisam nikad istrčao. Bile su vrlo zahtjevne jer je u pitanju bio jako topao rujan. Ipak, sve smo to podnijeli.
Sama utrka bila je prilično naporna jer sam je istrčao prvi put sa sedamdeset godina, što je vjerojatno raritet. Sve se to isplatilo kad sam ipak uspio doći do cilja. Dobio sam snažan aplauz i pohvale od svih koji su sudjelovali te ljudi sa štekata kafića na Rivi. Stizale su i SMS poruke. Ljude je silno impresioniralo to što netko u mojim godinama postiže takve rezultate', opisao nam je.
Foto: Dinko Mijušković / privatna arhiva
No priznao nam je kako sam maraton njemu nije bio glavni cilj.
'Postavio sam ga kao izazov - izlazak iz komforne zone i probijanje limita u mozgu. Htio sam provjeriti mogu li u ovim godinama postići kakav izvanserijski rezultat kao što je nekome, primjerice, penjanje na Mount Everest', otkrio nam je.
Nadalje, ispričao nam je kako se inače drži principa funkcionalnog treninga kroz vježbe mobilnosti, jačanja, kružnog treninga i, naravno, trčanje.
'Vrlo je važno imati jak kardiovaskularni sustav koji to sve drži kao nekakva energetska mreža, infrastruktura. I eto, želio bih možda na svom primjeru pokazati ljudima, naročito onima starije dobi, kako se može jer ja nisam nikakav genetski poseban organizam niti sam se ikad u životu aktivno bavio sportom, a intenzivnije sam počeo s vježbanjem tek iza šezdesete', naglasio je.
Upitali smo ga u kojoj je mjeri posvećen treninzima, odnosno koliko i kakvih treninga uvrštava u svoj raspored na tjednoj bazi.
'U sve što radim ulazim vrlo sustavno. Sukladno onome što sam dosad uvidio, u modernom, suvremenom pristupu treningu zaista su bitni detalji za visoki stupanj kao što je moj, evo i natjecateljski ove godine. Shodno tome, bilo je potrebno desetak sati treninga tjedno u dvorani u pripremi i jačanju tijela, a što se tiče samog kardiovaskularnog kapaciteta - otprilike još dva, tri sata trčanja, za što je Marjan idealan. No, naravno, važno je dozirati razne vrste treninga - od onih intervalnih, kraćih s uzbrdicama ili brzinskih, pa do dužinskih', pojasnio je Dinko Mijušković.
Za razliku od mnogih kojima, kako je kazao, trčanje ili pak biciklizam, plivanje ili neka druga aktivnost postanu hobi, pa čak i opsesija, njemu je to samo važna popratna zanimacija.
'Ja sam i dalje aktivan mentalno na izradi jednog IT modela kojim želim pokazati kako se projektno-procesnim pristupom može učinkovito organizirati administriranje koje je za sada neizlječiva boljka javnog sustava. Sjetite se koliko se dugo priča o pokretanju takozvanih strukturnih reformi, a da se nije pomaklo s mjesta. Mislim da je razlog upravo u onoj Einsteinovoj: 'Ne možemo rješavati probleme istim načinom razmišljanja kojim smo ih stvorili.' Jaka fizička aktivnost neophodna mi je da bih to mogao raditi u ovim godinama. Inače, još dok sam bio poduzetnik, počeo sam uviđati koliko mi je važno biti fizički i energetski jako spreman, a onda na taj način i mentalno', podcrtao je.
Foto: Dinko Mijušković / privatna arhiva
Upravo u poduzetničkim danima pronašao je uporište toga projekta.
'Odavno se bavim poduzetničkim poslom, radio sam u sektoru gdje su organizacija i procesi jako bitni. Zaključio sam da ovaj dosadašnji pristup statične organizacije koja se bazira na hijerarhijskoj strukturi službi, naročito javnih, nije dobar za procese jer su oni tako ispresijecani, nego da bi se trebalo fokusirati na drugi način organizacije gdje su upravo procesi u fokusu zbivanja, a službe izvršitelji i, naravno, nositelji odgovornosti u lancu procesa. Ključno je da se taj lanac odgovornosti ne prekida te da ne dolazi do famozne 'kvake 220' gdje se uvijek odgovornost prebacuje na nekog drugog', iznio je.
Zanimalo nas je i kada možemo očekivati širu primjenu njegova pristupa organizaciji poslovanja...
'Gledajte, to je kao i maraton, ali za razliku od maratona gdje znaš da trebaš istrčati 42 kilometra, ovdje to i nije baš slučaj. Ne znam koliko će još trebati trčati…', nasmijao se.
Ipak, optimističan je.
'Osim samoga modela i aplikacije, izradili smo i web portal te ćemo se pokušati vezati uz društvene mreže kako bismo pobudili snažniji interes. Tome bi mogla doprinijeti i dva video uratka koje smo kreirali', zaključio je Dinko Mijušković u razgovoru za Dalmatinski portal.
