PANEL DISKUSIJA NA 7. MFK: Narodne knjižnice i izazovi suvremenog društva

Zašto su (narodne) knjižnice važne?, naziv je panel rasprave na 7. Mediteranskom festivalu knjige o ključnim pitanjima uloge i značaja knjižnica u modernom društvu.

Uz moderaciju Patricije Horvat govorile su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, te ravnateljice četiriju dalmatinskih knjižnica; Grozdana Ribičić (GKMM Split), Doroteja Kamber-Kontić (Gradska knjižnica Zadar), Marina Šimić (Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik) i Lucija Bjelokosić (Dubrovačke knjižnice).

Prvo je to od mnogih događanja na 7. Mediteranskom festivalu knjige, otvorenom u srijedu.

Kako je uvodno rekla ministrica Obuljen Koržinek, knjižnice su važne kao prvi doticaj s kulturom, zbog čega im i MKM pridaje toliku pažnju. U vremenima primanja mnoštva informacija, one moraju zadržati svoje mjesto omogućavanja pristupa i nalaženja točne i istinite informacije, istaknula je kao dodanu ulogu knjižnica u današnje doba.
Grozdana Ribičić istaknula je da knjižnice moraju biti ono što su oduvijek bile, čuvari znanja, u čemu su knjižničari najvažniji čimbenik.

'Knjižnice su najdemokratičnije kulturne ustanove zbog svoje otvorenosti, omogućavajući permanentni pristup informacijama', rekla je, dodajući da je ulaganje u knjižnice ulaganje u prosperitet cijele zajednice, primjerice kroz nacionalnu strategiju promicanja čitanje.
Osim potrebe privlačenja novih čitača, Patricija Horvat je istaknula i nastojanje zadržavanja onih nešto starijih. 

Govoreći o percepciji knjižnica Marina Šimić je rekla da je to uglavnom slika ustanove koja promiče čitanje i mjesto na kojem se nalaze informacije. No, dodala je, knjižnice su istodobno i mjesto prilagodbe suvremenim tehnologijama, mjesto susreta građana raznih interesovanja i dobi, jednom rječju kulturno središte.
Ministrica je istaknula da se na razini Hrvatske relativno dobro zna koliko i na koji način građani sudjeluju u knjižničarskim projektima, pa se i mjere formiraju u skladu s takvim saznanjima.

'Naravno da ne možemo sve knjižnice odjednom uskladiti s novim tendencijama, u mom mandatu otvoreno je više od 20 knjižnica, pokrenut je i projekt bibliobusa, a politiku formiramo temeljem saznanja kako transformirati knjižnice', rekla je, posebno ističući ulogu knjižnica u manjim sredinama, gdje su središta cjelokupnog kulturnog života.

Na panelu je izložen i novi model otkupa knjiga za knjižnice, a Patricija Horvat je iznijela podatak da je najmanje knjiga otkupljeno na sajmovima, unatoč najvećem popusti koji se tamo može postići. Lucija Bjelokosić istaknula je da najveći dio korisnika ipak u knjižnice dolazi zbog posudbe knjiga, a dugo vremena je nedostatak novca za otkup bio glavni problem, što se promijenilo posljednjih godina. Novi model otkupa je izazivao skepsu, ali zapravo nudi veće mogućnosti kontrole knjižnicama. Kao nedostatak istaknula je prekratki rok podnošenja izvješća o otkupu. Problem je, kaže, i dostupnost knjiga, no model je dobar, uz potrebu razvijanja.

Ministrica je rekla da je model još uvijek u pilot fazi, a najveće dosadašnje probleme vidi u negativnostima tržišnih zakonitosti, jer su se cijene formirale prema otkupu.
'S jedne strane smo se žalili da nema dovoljno knjižara, a s druge smo ih svjesno zaobilazili u otkupu, obraćajući se izravno nakladnicima', rekla je, dodajući da će se model razvijati kako bi olakšao posao knjižnicama, ali i omogućio puno veću slobodu nakladnicima u izdavanju knjiga, te pomogao autorima koji kroz knjižnice moraju dobiti priliku promoviranja.

Doroteja Kamber-Kontić kaže da su knjižničari prilagodljivi, a da će u daljnjem radu modela uspjeti prevladati sve dosadašnje teškoće.
Ministrica Obuljen Koržinek najavila je osnivanje Centra za knjige, po uzoru na Hrvatski audiovizualni centar, a do kraja mandata sadašnje Vlade planirano je i donošenje zakona o knjigama. Centar bi trebao zaživjeti u roku od oko dvije godine, a u međuvremenu će se prilagoditi sustav poreza i subvencija.

'Svi na tom tržištu moraju shvatiti da rezultate možemo imati jedino ako djelujemo zajedno, umjesto dosadašnjeg povremenog nepovjerenja na liniji autori - nakladnici - distributeri - knjižničari', rekla je.

Kao vrlo važan program djelovanja knjižnica na panelu je istaknut i projekt bibliobusa kojim se mogu dosegnuti i sredine koje dosad nisu bile pokrivene knjižničarskom mrežom.

Program prvog dana MFK nastavljen je u srijedu sjećanjem na nedavno preminulog dubrovačkog barda Luka Paljetka, kojem su počast osvrtom na njegovo djelo odali Joško Božanić i Siniša Vuković.