Pijaca, pazar, plac - nova epizoda sa splitskog pazara sutra na HRT-u!

Nova epizoda dokumentarnog serijala Pijaca, pazar, plac donosi priču o tržnici u Splitu - tamošnjem pazaru- a bit će emitirana u ponedjeljak, 20. siječnja u 20.15 sati na prvom programu Hrvatske radiotelevizije.

Ovaj novi serijal, koji je s emitiranjem započeo 6. siječnja, kroz šest epizoda donosi priče o najzanimljivijim, najreprezentativnijim i najživopisnijim hrvatskim tržnicama. Tržnice imaju brojna značenja – od društvenoga do ekonomskog i turističkog, ali su prvenstveno mjesta komunikacije. Kroz serijal će gledatelji imati priliku posjetiti zadarsku pijacu, osječku piju, splitski pazar, trešnjevački plac, riječku placu i varaždinski plac te saznati brojne priče s tržnica i priče o tržnicama te univerzalnu temu odnosa kupaca i prodavača, karakteristične za sve tržnice, a opet u svakom gradu drugačije. Serijal je nastao u produkciji Restarta, a režiju i scenarij potpisuju renomirane domaće autorice Tiha Gudac i Sunčica Ana Veldić. Producentica je Vanja Jambrović, ujedno koscenaristica dvije epizode.

Protagonisti ove epizode, čiju režiju potpisuje Sunčica Ana Veldić, su umirovljenica Dunja Budanko, fotograf Feđa Klarić i vlasnica restorana Ivana Gamulin, kojima je posjet splitskom pazaru i peškariji dnevni ritual. To su dva glavna punkta grada na kojima svatko može doznati aktualnosti, proćakulati, malo se i posvađati, kupiti što vam treba i ne treba, ali i vratiti se kući puna srca. U ovoj epizodi gledatelji imaju prilike upoznati autentične proizvođače i prodavače splitskog pazara - poljoprivrednice mamu i kćer Janju i Tanju Križan, uzgajivača prasaka Ivu Marića, pčelara Tonča Mladinića. Na splitskoj peškariji, njezin glasnogovornik Siniša Beroš objasnit će zašto kada puše jugo na peškariji nema ribe, a cijeli Split promijeni raspoloženje. Od Lovre Rumore gledatelji će doznati na koji način su splitski mulci povezani s pazarom i što su to legendarne kumpravende.

Odlazak na tržnicu, pijacu, placu, merkat, pazar dio je naše svakodnevice. Gradske tržnice svjedoci su ekonomskoga i društvenog razvoja grada, pokazatelji prilika u kojima žive njegovi stanovnici. Upravo se na ovom mjestu uspostavlja veza između ljudi i hrane putem neposrednog odnosa s proizvođačima i prodavačima namirnica. To je mjesto druženja, izmjene znanja i vještina, razmjene recepata, komunikacije građana sa susjedima i lokalnom sredinom. Danas tržnice proživljavaju svojevrsnu krizu, sve manje ljudi kupuje tamo i za očekivati je da će u sljedećim desetljećima tržnice postati folklorni relikt prošlih vremena, a ne ključna mjesta za opskrbu hranom.

U vremenu sve snažnije globalizacije, gradske tržnice predstavljaju svojevrsne muzeje na otvorenom, muzeje identiteta u kojima je prezentirana lokalna tradicija. Iako nam se ponekad čini da ondje 'samo' nabavljamo namirnice, zapravo na tržnicama otkrivamo identitet grada i njegovih stanovnika.

Tiha Gudac je redateljica, scenaristica i producentica iz Zagreba. Kao redateljica i scenaristica primarno radi na dokumentarističkim filmskim i TV projektima. U njenom autorskom radu posebno se ističu dugometražni dokumentarni filmovi.

Kao redateljica debitirala je dugometražnim filmom 'Goli' (Factum- Zagreb, 2014) koji je osvojio niz priznanja na međunarodnim filmskim festivalima.

Njezin drugi dugometražni dokumentarni film 'Žica' ( Off World, Kinoteka URGH!, VRT-Canvas, Relation04 Media, RTV-SLO, Inscript, 2021) nastao je kao dio velikog međunarodne koprodukcije i projekta 'Granice' u kojem je prva zemlja produkcije Belgija, a hrvatski koproducent je Kinoteka iz Zagreba. Među ostalim festivalskim priznanjima filmu je dodijeljena nagrada FIPRESCI Međunarodne asocijacije filmskih kritičara ( ZagrebDox, 2021).

Sunčica Ana Veldić veterinarka je i filmašica iz Zagreba. Snimila je niz dokumentarnih i eksperimentalnih kratkih filmova u produkciji Kinokluba Zagreb, od kojih su neki međunarodno zapaženi poput filma 'Hux Flux, Smokvin sin' kojeg je režirala s Martinom Semenčićem. U sklopu studija režije dokumentarnog filma snimila je film 'White Trash' (2017) i 'Precijenjenu dramaturgiju' (2017) koji su doživjeli domaću i međunarodnu festivalsku distribuciju. 2020. posebnim priznanjima su nagrađeni njeni kratkometražni dokumentarni filmovi 'Catstream' (Dinaridi), te 'Osoba' (Anahonda film).

Vanja Jambrović diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te produkciju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dokumentarni filmovi koje je producirala osvojili su više od 150 nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, dva puta su bili u užem izboru za Europske filmske nagrade ('Valerija' 2024. i 'Srbenka' 2019.).

'Srbenka' je osvojila ukupno 23 nagrade na filmskim festivalima, uključujući i nagradu Doc Allianze koju dodjeljuje udruga europskih dokumentarnih festivala. Njeni filmovi tri puta su osvojili Srce Sarajeva za najbolji dokumentarac ('Valerija' Sare Jurinčić 2024., 'Muzej revolucije' Srđana Keče 2022., 'Srbenka' Nebojše Slijepčevića 2018.). Vanjine projekte financirale su mnoge međunarodne institucije i fondovi, uključujući i Sundance institut ('Muzej revolucije').