Predstavljen prvijenac Lenke Gospodnetić: 'Znam da se odijevam kao da idem na dodjelu porno Oscara, ali nečim moram kompenzirati celibat!'

Fotogalerija (30)

'Znam da se odijevam kao da idem na dodjelu porno Oscara, ali nečim moram kompenzirati celibat!, jedan je od aforizama iz knjige 'Jesmo li sami?' novinarke, kolumnistice i spisateljice Lenke Gospodnetić. Njezina prva zbirka pjesama, kratkih proznih zapisa i aforizama predstavljena je u Pomorskom muzeju. O knjizi su govorili dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac i nakladnik, Mladen Vuković, novinar i književnik, novinarka Katarina Marić Banje, a pjesme i aforizme iz knjige čitala je pjesnikinja Danica Bartulović.

- Lenka piše visokom razinom hrvatskog književnog jezika. Ona se služi s tri stila hrvatskog jezika, piše književno-umjetničkim stilom, razgovornim stilom i kao novinarka piše novinarskim, odnosno publicističkim stilom. U prvom dijelu knjige su pjesme, u drugom dijelu je proza, a u trećem aforizmi. Ona se služi i trima književnim rodovima - lirikom, epikom i dramom. Jezik kojim Lenka piše je više nego korektan, jasan, ne dovodi čitatelja u nedoumice, njezin je jezik pristupačan, osebujan, raskošan, stilski je slikovit i sadržajno simboličan. Očito je da je Lenka čitala prave hrvatske pisce koji su poznavali hrvatski jezik - kazao je o knjizi Ilija Protuđer.

Mladen Vuković rekao je da je prvijenac za svakog autora nešto vrlo važno i krucijalno u životu, ali da svaka prva zbirka ima svoje mane i prednosti koje će pravi čitatelj odmah prepoznati.

- Neki se javljaju s prvom zbirkom i prije nego budu punoljetni, ali nepisano je pravilo da se prve knjige objavljuju krajem 20-ih i početkom 30-ih godina. Nakon vjerojatno dvije, tri tisuće kartica objavljenih u novinama Lenka se javlja svojom prvom zbirkom u kojoj ima jedva 50-ak kartica, to je moralo biti danima, tjednima, mjesecima brušeno. Autorica progovara o brizi za rođenoga, ljubljenoga, neuzvraćenoj ljubavi, uklanjanju bora, slatkim lažima... - opisao je Vuković, a Danica Baričević dodala je kako je autorica stekla dovoljno znanja i iskustva da se oglasi izvan svojih profesionalnih novinarskih okvira i stihovima uklanja zavjesu iza koje je njezin unutarnji svijet, istinski život kojeg svi krijemo.

- Ja sam dugogodišnji novinar crne kronike i uglavnom se susrećem s ružnom stranom života, ali zato znam prepoznati ljepotu u svim njezinim pojavnostima. U Lenkinoj knjizi sam prepoznala ljepotu iskrenosti u svakoj njezinoj riječi, pjesmi, crticama i aforizmima, Lenka je dala djelić sebe, poklonila je dio sebe čitateljima. Površni promatrači često Lenku doživljavaju kao lutku s naslovne strane, ali oni koji otvore knjigu i uđu u korice naći će osobu koja sućutna, topla, koja zna što su zreli odnosi među ljudima - rekla je Katarina Marić Banje.