Predstavljeno novo vodstvo splitskog HNK. Donosimo njihov detaljan program za 2026.

Fotogalerija (47)

Hrvatsko narodno kazalište Split ulazi u novu umjetničku godinu s novim vodstvom koje se danas predstavilo javnosti. Na samom uvodu je istaknuto kako je pred njima izazov, ali i povlastica: potvrditi svoju ulogu središnje kulturne kuće cijelog hrvatskog juga, umjetničkog orijentira koji povezuje prošlost i budućnost našega grada.

- Split je grad baštine i Mediterana, grad u kojem kamen čuva pamćenje, a živi glas, zvuk i pokret stvaraju nove slojeve tog pamćenja. Na tom se dodiru tradicije i suvremenosti rađa naša sezona 2026. - navedeno je u uvodu. 

Tako će se njihov repertoar oslanjati na baštinu, ali ne smije biti njezin muzejski čuvar. U godini pred nama najavili su njegovanje vrijednosti koje su duboko usađene u identitet Splita - otvorenost prema svijetu, snagu mediteranskog temperamenta i vjeru u umjetnost kao živi razgovor između izvođača i publike. 

U tom duhu oblikovali su skup naslova koji čine umjetničko tkivo sezone 2026. Opera, Drama i Balet - tri discipline, tri jezika tvore jedinstvenu cjelinu osmišljenu tako da osnaži ansambl, potakne njegov rast i omogući da domaći umjetnici zasjaje uz goste vrhunske dosljednosti i reputacije. 

Naveli su da program ne može i ne smije biti zatvoren unutar zidova zgrade. Kao kazalište grada koji diše morem, iz HNK ističu kako su obavezni slušati bilo zajednice. Zato istražuju izvedbene mogućnosti izvan tradicionalnih prostora, otvarajući se prema javnim prostorima, suradnjama i novim publikama. Dva festivala koja su integralni dio identiteta našega grada - Marulićevi dani i Splitsko ljeto - ostaju ključne točke, ali su najavili kako ih žele dodatno profilirati kao platforme koje povezuju lokalno i međunarodno, baštinsko i inovativno, tradiciju i nove poetike.

A za novi repertoar bit će odgovorni ovi pojedinci koji su se danas predstavili javnosti: Božo Župić, vršitelj dužnosti intendanta HNK Split, Siniša Popović, v. d. ravnatelja Drame, Frano Igor Barović, v. d. ravnatelja Opere, Mirna Sporiš, v. d. ravnateljice Baleta, Jelena Bosančić, viša savjetnica za operu, balet i dramu te Frane Galzina, poslovni ravnatelj.

V. d. intendant Božo Župić istaknuo je zadovoljstvo timom koji je okupio, naglašavajući da su, unatoč vrlo kratkom vremenu, svi odmah prionuli poslu.

-  Zadovoljan sam svojim timom. Iako smo imali malo dana, ne spavamo, radimo dan-noć. Svi ljudi su zaista iz srca prihvatili moj poziv - rekao je Župić.

Posebno je naglasio važnost međuljudskih odnosa u nacionalnoj kazališnoj kući. Kaže da svakodnevno razgovara sa zaposlenicima te da je njegov cilj okupljanje i zajedništvo.

- Došao sam tu da okupljam, da budemo svi jedno. Ovo je nacionalna kuća koja ima svoj identitet kojem moramo težiti i programski i međuljudski – jedno bez drugoga ne ide -  poručio je.

Govoreći o pojedinim imenima u timu, Župić je istaknuo Mirnu Sporiš, koja dolazi iz Umaga gdje vodi vlastitu baletnu školu, zatim Franu Igora Barovića, v. d. ravnatelja Opere, koji dolazi iz samog ansambla, dobro poznaje rad kazališta te je ranije bio i predsjednik Radničkog vijeća.

- Barović je čovjek iz kuće, stajao je iza radnika i uvjeren sam da će osigurati dobar rad Opere. Nadam se da ćemo je zajedno podignuti na višu razinu - rekao je.

Najavio je i promjene u sistematizaciji, po uzoru na zagrebački HNK, kako bi se osigurala bolja koordinacija između Opere, Drame i Baleta. U tom kontekstu imenovat će se Jelena Bosančić na mjesto više savjetnice.

- Ona je već radila u ovoj kući, bila je šefica Drame i režirala u Operi. Smatram da je pravo rješenje za koordinaciju sva tri ansambla - kazao je Župić.

Dotaknuo se i pojedinačnih statusnih pitanja, istaknuvši kako će se plaće i dalje isplaćivati uredno, 'za jedan euro', te naglasio da se bivši intendant, Vicko Bilandžić ima pravo vratiti na svoje glumačko radno mjesto.

- Ako to bude želio, ja ću mu to rado omogućiti. Sve ovisi o njemu - rekao je.

V. d. ravnatelja Drame Siniša Popović nije želio komentirati svoje prethodnike, niti se upuštati u ocjene o težini funkcije koju preuzima. Istaknuo je da mu je poziv došao potpuno neočekivano, gotovo dvije godine nakon odlaska u mirovinu.

- Mislim da je ovo najbolji dramski ansambl u Hrvatskoj. Među njima imam puno suradnika i prijatelja s kojima sam radio. Možda troje ili četvero najmlađih još nisam imao priliku upoznati na sceni, ali sam o njima čuo sve pohvale - rekao je Popović.

Dodao je kako ga je upravo rad s tim ansamblom potaknuo da prihvati dužnost, iako priznaje da je proteklo razdoblje bilo iznimno zahtjevno.

- Zadnjih petnaest dana možda je bilo najstresnije razdoblje u mom životu, a to vam govori glumac koji je dosad odigrao 175 uloga. Sastaviti repertoar u deset dana u početku je izgledalo kao nemoguća misija - rekao je.

Iako, kaže, razumije uzbuđenje glumaca zbog novih uloga, osobno u nadolazeće razdoblje ulazi bez euforije.

- Glumci se vesele određenim ulogama, a ja se ne veselim onome što slijedi. Imam puno kazališnog iskustva i znam što me čeka - zaključio je Popović.

A sada prenosimo detaljno predstavljen program za iduću godinu: 

Opera

Operni program HNK Split za sezonu 2026. oblikovan je kao promišljena cjelina koja povezuje baštinu i suvremenost. U nastavku na godinu u kojoj obilježavamo 130. obljetnicu rođenja dvojice autora bez kojih bi splitski glazbeno-scenski identitet bio nezamisliv - Jakova Gotovca i b, opera HNK Split ponosno postavlja naslove koji istodobno baštine njihovu estetiku i otvaraju ih novim generacijama gledatelja.

Nakon četvrt stoljeća vraćamo se jednoj od najpopularnijih hrvatskih opera, Eri s onoga svijeta, djelu u kojem Gotovac neraskidivo spaja humor, melodiju i toplinu južnjačkog karaktera. Premijera ove opere nije tek nostalgični povratak, nego svjesno podsjećanje na vrijednosti koje čine temelj nacionalne operne baštine: jasnoću glazbenog jezika, ljubav prema ansamblu i ritam koji pripada našem podneblju. U istom duhu nastavlja se i nova produkcija Dubravke, ostvarena u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu, suradnja kojom mlade glazbene snage ulaze u profesionalni prostor, a kazalište uključuje nove generacije u repertoar.

U nastavku obljetničke godine bit će izvedena premijerno i Tijardovićeva Kraljica lopte, postavljena točno stotinu godina nakon svoje praizvedbe, jedinstvena je u svjetskim okvirima kao opereta posvećena nogometnom klubu. Uz nju, jednako simbolično, reprizno izvodimo i Malu Floramye, sto godina nakon prvoga uprizorenja te time zaokružujemo dupli jubilej dvojice autora koji su oblikovali glazbeni identitet grada i čije djelo ostaje živo upravo kroz nova čitanja.

Jesenski premijerni naslov, Verdi­jev Rigoletto, donosi dramaturšku gustoću i emocionalni naboj koji pripadaju velikim opernim sezonama. U sklopu međunarodne i domaće operne prakse Rigoletto ostaje jedno od najizazovnijih djela za ansambl i soliste, a za našu kuću predstavlja važan korak prema podizanju interpretativnog i vokalnog standarda.

Godina 2026. istodobno je i velika mozartovska obljetnica - 270 godina od skladateljeva rođenja. Tim povodom uvodimo novi oblik programa: Pocket operu, ciklus izvedbi u foyeru kazališta, prilagođenih matinejama i večernjim terminima, uz klavirsku pratnju i dramaturški komprimiranu verziju djela. U suradnji s UMAS-om postavljamo Figarov pir, Mozartovo najpopularnije scensko djelo, dok reprizno izvodimo Čarobnu frulu. Ovakav format, danas uobičajen u mnogim velikim opernim kućama, odličan je put stvaranja nove, mlade publike te približavanja operne umjetnosti djeci i obiteljima. Njegova najveća snaga leži u mobilnosti: pocket produkcije omogućuju gostovanja u drugim kazališnim kućama i kulturnim centrima, što je za splitsku operu iznimno značajan iskorak s obzirom na dugogodišnja produkcijska ograničenja. Suradnja s Umjetničkom akademijom u Splitu pritom ostaje temelj razvoja mladih izvođača.

Sezonu u jesen započinjemo naslovom koji spaja operu i balet u skladu s duhom Mediterana: Grk Zorba Mikisa Theodorakisa, izveden u revijalno–koncertnom izdanju, kao zajednički projekt opernog i baletnog ansambla HNK Split. Taj susret dviju scenskih disciplina naglašava širinu i vitalnost naše kuće te podsjeća da zajedničko scensko iskustvo često nadilazi pojedinačne forme.

Repertoar dodatno upotpunjuju reprizna ostvarenja koja tvore identitetsku okosnicu našega kazališta: Spli'ski akvarel i Mala Floramye kao trajni simboli glazbenog Splita, potom biseri svjetskih pozornica kao što su Madam Butterfly, Seviljski brijač, Traviata, Mila Gojsalića, Capuleti i Montecchi te, uz ispunjene produkcijske uvjete, povratak monumentalnog Mefistofelea Arriga Boita, koji je i nakon više od deset godina ostao upamćen kao jedna od najuspješnijih splitskih opernih produkcija.

Operna sezona 2026 time postaje cjelina u kojoj se isprepliću baština i suvremenost, njegovanje ansambla i suradnja s mladim glazbenim snagama, otvaranje prema publici i umjetnička ambicija. Ovaj program nije samo popis naslova; on je svjedočanstvo odgovornosti koju imamo prema povijesti hrvatske opere, prema budućnosti našeg ansambla i, najviše od svega, prema publici - onoj koja nas prati desetljećima i onoj koja tek treba otkriti čaroliju živog glasa, glazbe i kazališta.

Drama

Drama HNK Split ulazi u sezonu 2026 s repertoarom koji potvrđuje širinu i zrelost ansambla: kazalište koje može nositi najzahtjevnije tekstove suvremene i klasične dramaturgije, a istodobno zadržati lepršavost, humor i šarm mediteranskog temperamenta. Ono što naš ansambl čini posebnim nije samo glumačka vještina, nego sposobnost da se podjednako uvjerljivo kreće između tragedije i groteske, psihološkog realizma i poetske iluzije. Upravo na toj dinamici počiva dramska sezona 2026. — sezona u kojoj se intimno susreće s monumentalnim, a osobna drama s društvenim pitanjima.

Prva premijera, Požari Wajdija Mouawada, jedna je od najpotresnijih suvremenih tragedija. Ovo djelo, snažno poput antičke drame, otvara teme rata, zločina, identiteta i naslijeđene boli. Mouawad vodi publiku u srce traumatskog nasljeđa, ali i do pitanja oprosta - možda najtežeg ljudskog čina. Postavljanje Požara zahtijeva ansambl iznimne emocionalne i psihološke kondicije, a upravo tu snagu naš ansambl i posjeduje.

Slijedi povratak autoru bez kojeg se teško može ispisati povijest hrvatske književnosti - Leda Miroslava Krleže. Ovaj tekst, strukturiran poput kaleidoskopa, razotkriva površnost društvenih konvencija, lažne ideale i lomljivu arhitekturu jedne obitelji koja se ruši u grotesknim i bolnim krhotinama. Leda je komad o licu i naličju građanske pristojnosti, o onome što se skriva ispod poliranih salona. Njegovo postavljanje vraća Krležu u središte nacionalnog repertoara, gdje i pripada.

U jesenskom dijelu sezone na veliku scenu stiže Shakespeareova Oluja, drama čudesne kazališne širine. Ovo je priča o moći i odricanju, osveti i oprostu, iluziji i stvarnosti - djelo koje kao malo koje u povijesti kazališta preispituje sam čin stvaranja scenskog svijeta.

Na Sceni 55 premijerno se postavlja Susret Nine Mitrović, intimna drama o neuspjelom roditeljstvu i emocionalnim ožiljcima koji nastaju kad život zaobiđe ljubav. Mitrović precizno, tiho i bolno otvara prostor za najosjetljivije odnose, one u kojima se svaka rečenica mjeri tišinom, a svaki pogled nosi više istine nego riječi.

Na maloj sceni na jesen slijedi oštar, duhovit i provokativan tekst Sybille Berg Pas, žena, muškarac. Kroz perspektivu psa, autorica secira muško-ženske odnose, njihove rituale, zablude i apsurde, nudeći istodobno inteligentno i ironično ogledalo svijetu u kojem se intimno i društveno neprestano sudaraju.

Premijerni naslovi zajedno čine dramaturšku cjelinu koja se bavi pitanjima identiteta, moći, obitelji, traume, ljubavi i oprosta - osnovama ljudskog iskustva. To je sezona u kojoj ansambl dobiva priliku pokazati svoju punu širinu, od velikih klasičnih silueta do sitnih, psiholoških registara svakodnevice.

Posebno mjesto u dramskom programu sezone 2026. zauzima predstava Meštar, posvećena Borisu Dvorniku, jednom od najvažnijih i najvoljenijih glumaca hrvatskog kazališta i filma. U suradnji s udrugom Legato, ova predstava zamišljena je kao kazališni portret umjetnika čiji je glumački izraz obilježio generacije i čiji je odnos prema sceni bio istodobno zanatski precizan i duboko ljudski. Meštar pristupa Dvorniku kroz duh glume, mediteranski temperament i kazališnu strast koja je nadilazila uloge i vrijeme. Ovim projektom odajemo počast umjetniku koji je Splitu i hrvatskom kazalištu dao prepoznatljivo lice, glas i energiju, te potvrđujemo našu trajnu vezu s glumačkom baštinom grada.

Uz nove naslove, dramski repertoar zaokružuju i pažljivo odabrane reprize - djela koja su u proteklim sezonama snažno odjeknula kod publike.

Na velikoj sceni vraćamo: Mizantrop, Robi K./Crvenkapa je mrtva, Crvena voda, Ljeta s Marijom, Woyzeck, Tiha noć, Tužan pogled u prazan takujin, U malu je uša đava i Građanin Matijanić te ako se osiguraju produkcijski uvjeti Bambina. Niz estetski i tematski raznolikih ostvarenja koja svjedoče o vitalnosti našega ansambla i raznovrsnosti repertoara.

Na maloj sceni ponovno gledamo: Bolna djeca u cvijeću, Daleko je Kandahar, Žaba, Laponija i Francuzica, naslove koji donose intimniji, psihološki zgusnutiji dramski rukopis i podsjećaju da se velike dramaturške istine nerijetko kriju u malim prostorima. Dramski program 2026. tako postaje prostor susreta, ne samo glumca i publike, nego i prošlosti i sadašnjosti, svakodnevice i poezije, tragedije i humora. U njemu se odražava Split: grad strasti, ironije, borbe, nježnosti i mediteranskog svjetla. A iznad svega - grad kazališta.

Dvije premijere na Sceni 55:

U programskom planu za 2025. godinu došlo je do izmjene u rasporedu dramskih premijera po scenama, pri čemu je planirana jedna premijera manje na velikoj pozornici te jedna dodatna premijera na manjoj sceni. Ova odluka donesena je uvažavajući ukupne produkcijske kapacitete Kazališta, kao i zahtjevnost paralelnih opernih i baletnih programa koji u istom razdoblju intenzivno koriste veliku pozornicu.

Uzimajući u obzir opseg i produkcijsku složenost opernih naslova predviđenih u istoj sezoni, raspoloživost velike pozornice ne bi omogućila realizaciju još jedne velike dramske premijere u primjerenim uvjetima i rokovima. Umjesto kompromitiranja umjetničkih i tehničkih standarda, odlučeno je programski ojačati malu scenu, koja je nakon duljeg razdoblja ponovno otvorena za izvedbe i čiji je potencijal važno aktivno razvijati.

Na taj se način, unutar zadanog programskog okvira koji predviđa četiri dramske premijere na velikoj pozornici i jednu na Sceni 55, osigurava kontinuitet dramske produkcije, ravnomjernije korištenje prostora te veća fleksibilnost u planiranju izvedbi. Ovakav pristup omogućuje realizaciju traženog broja dramskih premijera bez smanjenja kvalitativnih kriterija, uz istodobno poticanje raznolikosti repertoara i optimalno korištenje infrastrukturnih kapaciteta kazališta.

Balet

Baletni ansambl HNK Split ulazi u 2026. sa sviješću o temeljnim vrijednostima koje ples čine zasebnom etikom i umjetnošću: predanošću radu, strogom disciplinom, ljubavlju prema formi, voljom i željom koje svakodnevno pretvaraju vježbu u izvedbu. Radimo svi za isti cilj: stvoriti trenutak radosti plesa koji jednako oplemenjuje izvođača i gledatelja. U tom obostranom zadovoljstvu leži smisao našeg poziva.

Premijerni naslov je Giselle Adolpha Adama, remek-djelo romantizma koje zahtijeva vrhunsku tehničku preciznost, ali i finu poetiku glumačke kreacije plesača. Giselle nije samo balet skoka i bijelih haljina; to je tekstura ljudske ranjivosti i otkupljenja kroz pokret. Njegova dramaturgija traži ansambl koji zna slušati: glazbu, partnera, publiku. Premijera će biti trenutak potvrde naše sposobnosti da spojimo tehniku i poetsku istinu, ali i prilika da se mlade soliste uputi na put interpretativne zrelosti.

Na jesen će biti izveden Grk Zorba Mikisa Theodorakisa u koncertno-revijalnom obliku. Izvedba donosi energiju mediteranskog ritma kroz ples ansambla, uz orkestralnu pratnju i solisticu, u formatu koji naglašava dinamiku, ritam i izražajnost izvođača.

Reprizni naslovi tvore stabilnu i raznoliku jezgru repertoara: Snježna kraljica, klasična bajka za cijelu obitelj; Gusar, romantični 'bijeli' balet; Orašar, blagdanski spektakl koji njeguje publiku svih generacija; Magnum, koji se u posljednjih dvadeset godina profilirao kao jedna od najuspješnijih i najsnažnijih baletnih produkcija naše kuće; ako produkcijske mogućnosti dopuste - Cipollino, još jedna afirmirana dječja i obiteljska predstava iz 2007., spremna ponovno oživjeti radost i imaginaciju malih i velikih gledatelja. Svaka od ovih predstava ima svoju ulogu, a sve zajedno čine repertoar koji je i raznolik i konzistentan.

Program baleta 2026. također podupire profesionalni rast ansambla i razvoj mladih plesača: kroz angažman gostujućih koreografa i pedagoga, kroz master-classove, te kroz suradnje sa školama i plesnim centrima. Ulaganje u konstantnu disciplinu treninga i u mogućnost umjetničkog isprobavanja ključ je našeg dugoročnog plana. Želimo da svaki plesač osjeti da njegov trud ima cilj i smisao, da je dio kolektiva koji dijeli iste standarde i istu strast. Baletna scena Splita mora biti mjesto gdje se tradicija susreće s modernim senzibilitetom. Zato će, pored velikih premijera, ostati prostora za eksperiment, za male forme i za programe koji približavaju ples mlađoj publici.