PROJEKT SOLAR Mateo Gudić o najvećim problemima uže jezgre Splita

Javna kampanja 'Sunčani Varoš sretnih stanovnika' provodi se u svrhu približavanja stanovnicima Grada Splita i široj javnosti pogodnosti uspostave novog modela javno - civilnog  partnerstva kod (su)upravljanja društveno kulturnim centrom u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita koji za cilj ima jačati poziciju organizacija civilnog društva kod kreiranja kulturnog, umjetničkog, društvenog programa. Kao dobar primjer prakse, sinergijom učinaka EU Projekta 'Projekt Solar - sunčani Varoš sretnih stanovnika revitalizacija prostora i uspostava društveno kulturnog centra u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita' (UP.04.2.1.07.0150) nadaju se multipliciranju ideje društveno kulturnih centara u centru Splita i pozitivno utjecati na sestrinske i bratske organizacije civilnog društva koje potiču progresivne promjene u nastojanju da unaprijede i poboljšaju procese kreiranja programa sa (i za) gradske kotareve, njihove stanovnike, ali i šire građane.

Mateo Gudić je siociolog. Radi kao konzultant u SYSTRA Ltd. u jednoj od vodećih svjetskih tvrtki specijaliziranih za prometno inženjerstvo, posebice u domeni javnog prijevoza i održive mobilnosti. Njegova ekspertiza u raznim infrastrukturnim projektima je mikrosimulacijsko modeliranje urbanih prometnih sustava. Prethodno radno iskustvo stekao je u području zaštite okoliša. Dodatno se educirao na području održivog urbanog planiranja na tehničkom sveučilištu Delft (Nizozemska), te zaštite kulturne baštine na međunarodnom sveučilištu Symbiosis (Pune, Indija). Član je Udruge Teserakt s kojom je radio na razvijanju projekta očuvanja modernističkog naslijeđa Splita 3, s naglaskom na mrežu pješačkih ulica (Split 3.21.). Također, aktivan je član Radnog tijela za urbanizam Društva arhitekata Splita.

Na projektu Solar je bio jedan od predavača u sklopu projektne aktivnosti 'Forum' -  Individualne i grupne rasprave o stvarnim potrebama u lokalnoj zajednici. Aktivnost se održavala kroz 10., 11., 12. mjesec 2021. i zadnja aktivnost 28. 1. 2022. (Dinko Peračić). 

Sa sociologom Gudićem razgovaramo o ključnim splitskim problemima kojima se i bavi Projekt Solar.

Koji su prometni problemi najizraženiji u užoj jezgri grada Splita? 

- Stara gradska jezgra pješačka je zona uskih antičkih uličica (kaleta). Te uličice tijekom ljetne sezone zagušene su ne samo rijekama turista već i brojnim štekatima restorana, kafića i prodajnih štandova koji ometaju normalno odvijanje pješačkog prometa. Tu je i problematika opskrbe, gdje se najčešće karetima ugrožava sigurnost pješaka brzom i učestalom vožnjom tijekom cijelog dana. Komunalna vozila za odvoz otpada zbog povećanog obima poslovanja ugostiteljskih objekata moraju nekoliko puta dnevno obilaziti najuži centar grada i prikupljati otpad što doprinosi smanjenju protočnosti pješačkog prometa. Također, pristup javnim službama (hitna pomoć, vatrogasci) je izrazito otežan. Još uvijek nije izvršena sanacija pješačkog mosta u Medulićevoj ulici. 

Jezgra je osim povećanim brojem pješaka i pod pritiskom opskrbnih vozila, bicikala, romobila, golf vozila za prijevoz prtljage hotelima i sl. s upadljivim odsustvom prometne policije i komunalnih odnosno prometnih redara. Terminali javnih gradskih bicikala postavljeni su na četiri mjesta u užem centru grada a između njih ne postoji označena biciklistička staza pa su sve češće vožnje u samoj pješačkoj zoni gdje je to izričito zabranjeno. Automobili često zalutaju u samu jezgru grada zbog nefunkcionalnih pomičnih stupića. Nedavnim EU projektima označavanja biciklističke trase na istočnoj obali gradske luke kao i povećanja pristupačnosti osobama s invaliditetom, učinjeni su neki minimalni koraci ka poboljšanju situacije, iako su izvedena rješenja upitne kvalitete i u neskladu sa prostorom u kojem su izvedeni. 

Koji je od navedenih problema najbitniji preostalim stanovnicima uže gradske jezgre?

- Preostalom malobrojnom stanovništvu uže jezgre veliki problem predstavlja nedostatak parkinga, iako su trenutno skoro sve ulice u širem području centra grada pristupačne automobilima, te postoji parking s južne strane Palače u okolici Lučke Kapetanije. Nedavnom inicijativom stanari uže jezgre izborili su se za besplatan parking, međutim ta mjesta nisu zagarantirana jer ne postoji rezervacija, a ni regulacija u vidu zona ograničenog prometa. Uske ulice šireg centra kao što su Kninska, Kačića Miošića, Slavićeva, Ćirila i Metoda, Kruševića gumno, Kliška kao i one na području Manuša, Lučca i Toća zagušene su automobilima. Livanjskom i Sinjskom ulicom unatoč prometnom znaku ograničenog korištenja zbog nedostatka nadzora i sankcioniranja često neometano prometuju razna vozila. Projektom Contarini planirano je uvođenje dodatnog prometa u zaštićenu zonu A kroz izgradnju garaža, međutim Upravni sud je poništio građevinsku dozvolu projektu upravo zbog neusklađenosti s važećom prostorno planskom dokumentacijom i posljedičnom mogućnošću ispisa Splita s UNESCO-ve liste svjetske baštine. Javni prijevoz dostupan je stanarima užeg centra grada autobusnim stanicama na Trgu Gaje Bulata i Pazaru. U ljetnim mjesecima obje su zbog pristupa trajektnoj luci zagušene vozilima tako da autobusne linije nisu u mogućnosti održavati postojeći vozni red i vrijeme putovanja. Na Rivi i unutar samog užeg centra postoji veliki broj iznajmljivača skutera, električnih bicikala, romobila, segwaya i sličnih prometala, uz sve popularnije rikše za prijevoz turista čije je kretanje također neregulirano. 

Što je trenutno najveći generator prometnih gužvi prema centru grada?

- Najveći generator prometnih gužvi u centru grada bez premca je sama trajektna luka, koja nema kvalitetno riješenu cestovnu infrastrukturu niti optimizirani plovni red trajekata tako da se ljetni prometni zastoji protežu kroz Livanjsku, Zagrebačku, Zvonimirovu, Jadransku, Bijankinijevu i Pojišansku ulicu ozbiljno ugrožavajući pristup samim stanarima ali i hitnim službama. Zagrebačka i Livanjska ulica trenutno su u ograničenom režimu prometovanja na vozila stanara, javnog gradskog prijevoza i taksija. Međutim, zbog nedostatka kontrole ulaska ova se zabrana uglavnom ignorira od strane vozača koji je koriste kao prečicu do same luke. 

Možete li sažeti ukratko moguća rješenja za navedene probleme?

- Na području uže gradske jezgre potrebno je uvesti red u pješačke koridore u najužoj gradskoj jezgri regulacijom prodajnih štandova, štekata restorana i kafića uklanjanjem ili svođenjem na minimalne gabarite ako ne utječu na protočnost i pristup javnim službama. Regulacija dostavnih punktova i strogo pridržavanje vremenskog rasporeda dostave, uvođenje zone ograničenog, smirenog ili dijeljenog prometa koja bi se prema važećem Generalnom urbanističkom planu Grada Splita odnosila na Sinjsku, Zagrebačku i Livanjsku ulicu. Preduvjet za širenje nogostupa i rješavanje parkinga u širem centru grada i (Varoš, Dobri, Manuš, Lučac i Toć) je izgradnja velikih garaža na Starom Placu, Svačićevoj ulici, Općini, Bijankinijevoj, te Istočnoj obali s minimalno 3000 ukupnih parkirnih mjesta, gdje bi stanari imali prednost ili subvenciju pri rezervaciji godišnjih pretplata. 

Potrebno je planirati i izvesti biciklističke staze na obodu Stare gradske jezgre kako bi se povezali postojeći terminali javnih bicikala Sv. Frane, Stari Plac, Galerija umjetnina i Pazar (preko Hrvojeve ulice) čime bi se preveniralo ulaske biciklista u pješačku zonu najužeg centra. Potrebno je strogo kontrolirati pješačku zonu uže jezgre regulacijom vremena ulaska dostavnih vozila - kareta uz strogu kontrolu brzine kretanja. Potrebno je dovršiti Rivu prema zapadu, ali i istoku u sklopu integralnog rješenja istočne obale. Glavna smjernica mora biti izmještanje parkinga i ceste s najatraktivnijeg dijela Rive ispod koje se nalaze neprocjenjivo vrijedni ostaci antičkog grčkog Splita koje je potrebno prezentirati. Prometnica bi se mogla izmjestiti iznad pruge galerijom kao ekstenzija Zlodrine poljane. 

Nadzemni dio usjeka pruge kao značajan prometni koridor povoljnog nagiba i potencijala za povezivanjem različitih dijelova grada povezao bi centar grada sa širom okolicom pješačko-biciklističkim koridorom. Glavna prepreka su brojni prodajni štandovi koji sužavaju koridor, čije bi se izmještanje trebalo razmatrati na prostorima „Bilog pazara“, te propalog projekta poslovnog centra na Općini kao ekstenzije Pazara povezane održivom prometnom vezom. Potrebno je voditi računa o adekvatnom uređenju javnog prostora i ulica kvalitetnim popločenjem striktno pješačkih ulica, ali i ulica s ograničenim/dijeljenim prometom vozila granitnim kockama kako bi se jasno vizualno razdvojila prometna namjena i efektivno smanjila brzina kretanja vozilima. 

Koji su alati dostupni stanarima i Gradu u borbi za uvođenjem reda u prometni sustav?

- Grad bi preko svojih odjela trebao biti proaktivan u rješavanju komunalnih i prometnih problema za koje je nadležan, prije svega dosljednim pridržavanjem komunalnog reda, prostornih planova i zakona. S obzirom da je Hrvatska članica Europske Unije dostupni su nam brojni fondovi za upravljanje prometom. Grad Split je trenutno u procesu izrade Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) čije postojanje je preduvjet za povlačenje financijskih sredstava za realizaciju. SUMP je strateški plan koji se nadovezuje na postojeću praksu u planiranju i uzima u obzir integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe stanovnika gradova za mobilnošću, te osigurao bolju kvalitetu života u gradovima i njihovoj okolini. Cilj Plana održive urbane mobilnosti je stvaranje održivog transportnog sustava u gradovima pomoću: 

-  osiguravanja dostupnosti poslova i usluga svima; 

-  poboljšanja sigurnosti i zaštite; 

-  smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije; 

-  povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba; 

-  povećanja atraktivnosti i kvalitete gradskog okoliša.

Plan održive urbane mobilnosti podrazumijeva participativni pristup uključivanja građana i sudionika od početka do kraja procesa planiranja. Temelji se na zavjetu održivosti koja će uravnotežiti ekonomski razvoj, društvenu pravednost i kvalitetu okoliša, te integriranom pristupu koji uzima u obzir praksu i politike različitih sektora, nivoa uprave i institucija. Jasna vizija, svrha i fokus na ostvarivanju mjerljivih ciljeva ugrađeni su u sveobuhvatnu strategiju održivog razvoja. Također, njime se revidiraju transportni troškovi i koristi, uzimajući u obzir šire društvene troškove i koristi. 

Prije svega je potrebno uključiti zainteresirane građane jer oni nisu bili uključeni u proces izrade splitskog Plana, te ispitati njihove stavove i potrebe anketiranjem i provedbom radionica kroz koje bi se detaljnije detektirali problemi i potrebe preostalog stanovništva najuže jezgre grada. Održavanje stambene funkcije najuže jezgre mora biti na vrhu prioriteta jer o njoj direktno ovisi opstanak Splita na popisu svjetske baštine (UNESCO). Potreban je veliki senzibilitet prema usklađivanju različitih, ponekad i suprotstavljenih potreba različitih društvenih aktera i grupa jer se radi o središtu grada koje ipak mora ostati dostupno svim stanovnicima Splita i njihovim gostima. 

Zaključno, kroz SUMP bi stanari dobili priliku izraziti svoje probleme i predložiti rješenja, čime bi se dobio dragocjeni 'input' za definiranje strateških smjernica i akcijskog plana za rješavanje prometnih problema gradske jezgre, ali i šireg područja. Grad bi s druge strane dobio kvalitetan strateški dokument koji je preduvjet povlačenju europskih sredstava za sufinanciranje planiranih prometnih rješenja. Time bi se značajno rasteretilo financijsko opterećenje Grada pri realizaciji navedenih projekata. Također, direktno bi se doprinijelo ciljevima ublažavanja posljedica klimatskih promjena i općim povećanjem sigurnosti prometovanja.