Psi i ljudi stare na jednak način, postajemo savjesniji i smireniji

Istražujući pse znanstvenici su došli do raznih otkrića o ljudskom starenju, uključujući i to kako ljudi različitih karaktera doživljavaju proces starenja i kako mu se odupiru, piše 24sata.

Osnova znanstvenog istraživanja bila je ideja da su psi nalik ljudima, osim što brže stare. Tako kolumnist New York Timesa James Gorman kaže da su psi iz znanstvenog gledišta model ljudskog starenja, te su vrsta zahvaljujući kojoj znanstvenici mogu naučiti više o tome kako mi starimo i kako bismo to bolje podnijeli.

Gorman svoje tvrdnje o sličnosti starenja pasa i čovjeka dijelom temelji na rezultatima nedavne studije Borbále Turcsán i kolega (2020). Turcsán, znanstvenik iz Clever Dog Laba sa Sveučilišta u Beču, započeo je ovo istraživanje s pretpostavkom da je promjena osobnosti kod ljudi tijekom odrasle dobi ne samo moguća, već vrlo vjerojatna.

Bečki znanstvenici saželi su veliko istraživanje o ljudskoj osobnosti na nekoliko osnovnih promišljanja.

- Rezultati osobina pojedinaca mijenjaju se s godinama u gotovo univerzalnom obrascu, koji se obično naziva sazrijevanjem osobnosti. Stariji ljudi postaju savjesniji, a njihovi su osjećaji stabilniji i dominantniji - pojasnili su autori.

Koliko god ova generalizacija bila točna iz opće perspektive, autori primjećuju da previđa važne pojedinačne razlike koje odražavaju biološke čimbenike poput genetskih i hormonalnih te vanjske čimbenike poput okoliša i životnog iskustva koji mogu doprinijeti tome da se mijenja smjer, trenutak i snaga promjene osobnosti tijekom vremena.

Znanstvenici tako sugeriraju da su ljudi zrelijih osobina sposobni lakše se nositi sa životnim prijelazima i kao rezultat toga mogu pokazati manje promjena u odrasloj dobi nego ljudi koji su skloni uzbuđenju i impulzivnosti. Pred njima je teži put dok u starijoj dobi balansiraju između posla, odnosa i opće prilagodbe.

Psi su dobar model za razdvajanje ovih čimbenika, dijelom i zato što njihovo ubrzano starenje omogućuje promatranje tog procesa kroz kraći vremenski raspon. Usto, vanjski utjecaji na osobnost pasa mogu se povezati uz tretman koji im pružaj u njihovi vlasnici. Vlasnici će dresirati mlađe pse radije nego starije jer smatraju da stariji više nisu skloni učenju.

Dodatno, stariji psi ne doživljavaju istu raznolikost životnih situacija kao stariji ljudi jer ne biraju romantične partnere, ne provode godine na radnom mjestu i nemaju svijest o povijesnim i društvenim zbivanjima. Međutim, psi mogu biti izloženi utjecaju čimbenika kao što su promjene u obiteljskoj strukturi vlasnika, preseljenje i potencijalni gubitak vlasnika zbog bolesti ili smrti.

Ova pozadina pruža uvjerljiv razlog za proučavanje promjena osobnosti pasa tijekom vremena. Međutim, ključna prepreka uključuje način na koji istraživači zapravo uspiju ustanoviti osobine ličnosti kod ljudi jer će oni ispuniti običan upitnik. Turcsán i njezini kolege smislili su rješenje. Osmislili su VIDOPET, test osobnosti za pse. Smjestili su 220 pasa sudionika studije pasmine Border Collie u seriju od 15 situacija osmišljenih da izazovu reakcije koje bi potom znanstveni tim mogao ocijeniti.

Ovih 15 eksperimentalno stvorenih situacija trajalo je otprilike sat vremena s pauzom od pet do 10 minuta. Test se sastojao od zadataka kao što su omogućavanje psu da istraži sobu u nazočnosti vlasnika, odvajanje psa od vlasnika te praćenje njegovih uputa.

Nekoliko je zadataka uključivalo igru ​​lopticom, a drugi su uključivali hranu pa je pas morao izvući poslastice iz kaveza ili pričekati jednu minutu prije nego što je pojeo ponuđeni keks. Svi su postupci slijedili etičke smjernice za postupanje sa životinjama.

Psi su bili u dobi od šest mjeseci do 15 godina, a četiri godine nakon početnog testa, 37 su ih vratili u laboratorij kako bi pratili promjenu osobnosti tijekom vremena. Iz videozapisa testova, istraživački tim razvio je 70 varijabli temeljenih na ponašanju kako bi ih ocijenio.

Naknadna statistička analiza sažela je ovih 70 varijabli na sljedećih 5 osobina ličnosti:

1. Društvenost-poslušnost: Način pozdravljanja eksperimentatora, zaigranost loptom, vrijeme potrebno za izvršavanje zapovijedi.

2. Neovisnost o aktivnosti: kretanje po sobi, reagiranje na odvojenost od vlasnika i reagiranje kad je vlasnik ignorirao psa i gledao slike na zidu sobe.

3. Traženje novosti: Pokazivanje interesa za loptu dok se igrate, njuškanje ili promatranje novog predmeta u sobi.

4. Usmjerenost na problem: Uspjeh u izvlačenju hrane iz kaveza ili spuštanju iz kante na zidu.

5. Tolerancija na frustraciju: zadržavanje smirenosti tijekom problemskih zadataka i upravljanje frustracijom dok gleda kobasicu prije nego što je smije jesti.

Autori su ustvrdili da su zbog osobina neovisnosti o aktivnosti i usmjerenosti na problem primijetili obrazac u skladu s kumulativnim modelom starenja ličnosti. Te su se osobine najbrže povećavale rano u životu, a zatim su, nadovezujući se na tu promjenu, pokazivale sporiji rast u srednjoj i kasnijoj odrasloj dobi. Tek kasnije u odrasloj dobi javlja se manjak interesa za novim stvarima i to od svih testiranih osobina pokazuje najsnažniju poveznicu sa starošću.

Objašnjavajući ove spoznaje u vezi s aktivnošću i traženjem novih stvari, autori primjećuju da psi mogu postati desenzibilizirani i manje reaktivni na nove podražaje kako stare. Usto, mogu postati bolji u sprečavanju svojih neposrednih odgovora na predmete i situacije koje ih ometaju ili na  aktivnosti koje se odvijaju oko njih.

S druge strane, osobina tolerancije na frustraciju pokazala je vrlo blagu povezanost s godinama i to prvenstveno zbog ekstremnih promjena kod nekoliko pasa. Društvenost i poslušnost također u osnovi nisu pokazali nikakav odnos prema dobi, a samo se pet životinja s vremenom značajno promijenilo. Autori tvrde da će na ovu osobinu vrlo vjerojatno manje utjecati promjene povezane sa starenjem, bilo na biološkoj ili na okolišnoj razini.

Sveukupno, njihova otkrića su sugerirala da se promjene u osobnosti javljaju neravnomjerno tijekom životnog vijeka pasa i pojedinci se značajno razlikuju u razvoju osobnosti. Bez obzira na sve ukupne trendove koje je istraživački tim primijetio, nadjačala je prisutnost individualnih razlika u obrascima i rastu promjena.

Autori su također primijetili da su proučavali samo pripadnike pasmine Border Collie te zbog etičkih ograničenja nisu mogli proučavati strah i agresiju. Iz studije su eliminirali pse koji su bili pretjerano plašljivi.

S obzirom na bihevioralnu prirodu zadataka, bečkim znanstvenicima nije bilo moguće istražiti sve elemente promjene osobnosti koji bi se mogli proučavati pomoću upitnika kad je riječ o ljudima. Ključne u ovom otkriću su pojedinačne razlike koje su važnije od starosti kao utjecaja na osobnost tijekom odraslih godina.

- Ovi rezultati pozivaju na oprez protiv pretjeranog generaliziranja globalnih dobnih trendova kod pasa - izjavili su autori.

Čini se da je te iste upozorenja vrijedno imati na umu kad su u pitanju ljudi i promjene osobnosti. Umjesto da osobnost u odrasloj dobi promatramo kao niz različitih obrazaca ili faza, činilo bi se točnijim imati na umu pojedinačne razlike među ljudima. Dodatno, s obzirom na to da na pseći razvoj puno manje utječu okolišni čimbenici, ne možete podcijeniti ulogu vanjskih situacija u usmjeravanju stupnja i razine promjene osobnosti.

Ukratko, psi vam mogu pružiti uvid u starenje uz naznaku da promjene osobnosti ne treba pripisivati samo godinama. Ljudi se tijekom života nastavljaju mijenjati i na taj način odražavaju individualnost i jedinstvena životna iskustva.