Siniša Vuković: Ekumenizam, moj je katekizam!
Autor je na otvaranje izložbe 'Kip Biblije - tijelo jezikâ sa sviju kontinenata' pozvao i predstavnike Islamske zajednice u Splitu, Srpske pravoslavne crkve i Židovske općine
U velikoj dvorani Gradske knjižnice 'Marko Marulić' u Splitu nije bilo prazne stolice, a dio publike ostao je na nogama kako bi popratili PowerPoint prezentaciju bračko-splitskog književnika i publicista Siniše Vukovića, koja je prethodila otvaranju izložbe 'Kip Biblije - tijelo jezikâ sa sviju kontinenata'. Na izložbi je punuđena privatna zbirka Biblijâ sa svih strana svijeta iz kućne Vukovićeve biblioteke, koja se ponudila publici u okviru Dana kršćanske kulture što ih organizira splitski Verbum.
Po riječima samoga Vukovića ovaj je neobičan 'hobi' začet prije 20 godina u Rimu, kad je hodočastio sa selačkim Zborom Krista Kralja u Vječni grad.
- Ugledao sam u izlogu neobičnu knjigu s neobičnom naslovnicom, pa kad sam ušao u knjižaru u Via della Conciliazione u grliću samoga Vatikana, kupio sam je da mi to bude sasvim specifična uspomena iz Rima. Spavali smo u Salezijanaca zajedno s hodočasnicima i bogoslovima iz Argentine, s njima svaku večer igrali nogomet, a oni su mi poklonili Bibliju na španjolskom. I to rimsko hodočašće bilo je okidač ove moje ideje - rekao je Vuković.
U međuvremenu pristizale su polako i Biblije iz raznih europskih zemalja, a mnoge je i sam autor kupio na brojnim putovanjima od Poljske do Portugala gdje je odlazio najčešće odgledati kakvu opernu predstavu. Kako su brojni Selčani razasuti po cijelom svijetu, ljeti su donosili Vukoviću Sveto pismo sa svih kontinenata, tako da publika na ovoj izložbi (koja je posjetiteljima na raspolaganju cijeli travanj u radno vrijeme Knjižnice) može vidjeti Biblije iz Kine i Japana, Južne Koreje i Tajlanda, na jezicima hindi (Indija), urdu (Perzija), tagalog (Filipini), te neobičnima yoruba, efik i igbo iz Nigerije, a tu su i grčka Septuaginta, latinska Vulgata, zatim hebrejska, armenska, arapska, sirijska i čitav niz Biblija na ćiriličnom pismu: ruska, bjeloruska, ukrajinska, azerbajđanska, bugarska, makedonska, pa čak i na dijalektu baltičko-romanskom. Izložen je i srpski prijevod Đure Daničića i Vuka Stefanovića Karadžića: latinična iz 1907., a ćirilična iz 1945., tiskana u Stockholmu.
Najstarija izložena Biblija je ona na njemačkom jeziku iz 1813. i tiskana na gotičkom pismu. Zatim francuska Jeruzalemska Biblija iz 1820. i švedska iz 1874. Kuriozitet je i jedan Molitvenik na talijanskom jeziku iz 1864., kao i Brevijar na latvijskom jeziku iz 1907.
Gotovo sva izdanja Biblijâ na hrvatskom jeziku može se vidjeti u ovoj Vukovićevoj kolekciji. Reprint prvog tiskanog izdanja iz 1831. u prijevodu Matije Petra Katančića, te originalno izdanje trosveščanog Svetog pisma što ga je 1941. - 1942. preveo vrhbosanski nadbiskup Ivan Evanđelist Šarić. Tu je i najnovije, popravljeno izdanje istoga projekta. Kako bi Splićani i njihovi gosti mogli imati uvid u cjelovitu hrvatsku 'bibliofilsku' kronologiju, župski ured iz Postira posudio je za ovu izložbu 12 tomova Biblije koju je preveo Ivan Matija Škarić i objavio je u Beču u razdoblju 1858. - 1861.
Uz sva službena izdanja s imprimaturom Crkve, na ovoj izložbi mogu se vidjeti i privatni prijevodi Varaždinske Biblije, one u izdanju 'Žive riječi' iz Rijeke, kao i Biblije Jehovinih svjedoka, što je hrvatski prijevod američkog izdanja.
Što je najzanimljivije, svaka je Biblija otvorena na početak Knjige postanka, tako da zainteresirani posjetitelj može isti dio teksta usporediti na svih tih što 70-ak što jezika što pisama.
Prije svečanog otvorenja same izložbe autor Siniša Vuković publici je kazao kako ovu ideju želi predstaviti pod egidom 'Ekumenizam, moj je katekizam!'. I to zato što smatra kako smo pretjerano podijeljeno društvo s 'hematološkim brojenjem krvnih zrnaca', umjesto da se svi uhvatimo za isti štap. Stoga je Vuković na ovu svečanost pozvao i predstavnike Islamske zajednice u Splitu, Srpske pravoslavne crkve i Židovske općine. Publika je srčanim pljeskom pozdravila efendiju Vahida Hadžića, protojereje Milorada Đurđevića i Slavoljuba Kneževića, i Anu Lebl iz Židovske općine (koja se ispričala jer je na putu).
Bračko-hvarsko-viški biskup msgr. Slobodan Štambuk otvarajući izložbu održao je prigodan govor o samoj Bibliji i njezinoj simbolici, slikama koje se reflektiraju u svakodnevici. Nikica Jurun Kajzer otpjevao je zadnji dio Muke po Mateju što se pjeva na Cvjetnicu, drevnim napjevom iz Selaca, što je bila glazbena kulisa ove, po sudu mnogih, veličanstvene svečanosti.
Od poznatil lica u publici su bili putopisac i dobrotvor Stipe Božić, enigmat i kandidat sa splitskog poteštata Robert Pauletić, arhitekt Jerko Rošin, teatrolog Vlatko Perković, akademski kipar Kažimir Hraste, Anđelka Visković iz gradske uprave i brojni drugi.
