Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
SPLIĆANI VANI VS. STRANCI U SPLITU 'Definitivno se mogu zamisliti cijeli život ovdje'
Naš grad 2025. Piše: Dalmatinski portal

SPLIĆANI VANI VS. STRANCI U SPLITU 'Definitivno se mogu zamisliti cijeli život ovdje'

S mladom Makedonkom 'pretresli' smo sličnosti i razlike

Dok se većina mladih u dvadesetim godinama života fokusira ili na karijeru, usavršavanje ili na provode, 26-godišnja Martina koja dolazi iz Sjeverne Makedonije, iz Skoplja, odlučila je spojiti jedno i drugo u za nju dobitnu kombinaciju. Pritom je dio te jednadžbe postala upravo Hrvatska, točnije Split. 

Preko Volonterskog centra u Skoplju Martina je stupila u kontakt s Udrugom za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, koja je tražila volontera u Splitu. Kao posrednik u procesu poslužio je program Europskih snaga solidarnosti, poznat i kao ESS program, odnosno program za mlade ljude koji žele širiti solidarnost i koji sponzorira Europska unija. Tako je završila u Splitu u kojem ovdje boravi od ožujka i trebala bi ostati do ožujka 2026., no u međuvremenu je zaključila da ni ostanak ne zvuči kao loša opcija. Mi smo zato odlučili u serijalu 'Splićani vani vs. stranci u Splitu, koji donosimo u okviru projekta 'Naš grad 2025.', s njom malo porazgovarati ponajprije o razlikama i sličnostima u kulturi, tradiciji i običajima naših dviju zemalja, ali usput i razotkriti zašto Makedonci nas razumiju dok pričamo, a mi njih ne, posebnostima koje Split pruža i još mnogo čemu.

– Željela sam sudjelovati u ovom volonterstvu i biti dio te priče.  Moj prijašnji posao nije bio povezan s ovom sferom, a razlog zašto sam došla ovdje bila je želja za upoznavanjem nečeg novog. Studirala sam poslovnu logistiku, a radila sam i u službi za korisnike. Poslije dvije godine u tom području, odlučila sam da je vrijeme za promjenu. Trenutno ne radim, posve sam se posvetila volontiranju, a ovo me iskustvo inspiriralo. Primjerice, prošle godine jedna druga volonterka iz Sjeverne Makedonije Milijana sudjelovala je u projektu Sunca 'Zeleni telefon.' Zahvaljujući njemu ljudi mogu nazvati Sunce i prijaviti ako negdje primijete neki ekološki problem, a Sunce ih potom savjetuje o daljnjim koracima. Ono što je pohvalno i zanimljivo je da je taj isti projekt Milijana 'prenijela' u našu državu. Oduševio me njen postupak pa i sama razmišljam o tome da, ako se vratim, predložim provedbu nekih projekata koji su ovdje zaživjeli. Ovaj proces ekološke osviještenosti tek treba zaživjeti pa je svakako Hrvatska u tom smislu osviještenija – napomenula je Martina.

U tom tonu, upitali smo ovu mladu Makedonku je li primijetila i neke druge možda kulturološke razlike ili sličnosti.

– Iskreno, nisam primijetila neke značajne razlike jer su naši običaji i cjelokupna tradicija jako slični. Jedina razlika bio bi upravo ovdje sveprisutni mediteranski način života koji najbolje opisuje ona uzrečica 'pomalo.'  Naravno da i ovdje ljudi rade i odrade svoj posao, ali su smireniji u odnosu na Skoplje gdje je život generalno znatno užurbaniji i stresniji. Ipak, rekla bih da je to više međugradska razlika koju uvjetuje i krajolik – istaknula je Martina.

Što se tiče ova dva slavenska jezika, Martina je kao i mi primijetila jednu malu razliku, onu koja se tiče međusobnog razumijevanja između dviju nacija. 

– Zaista je interesantno kako mi, Makedonci, možemo razumjeti hrvatski dok Hrvati baš i ne razumiju makedonski jezik. S druge strane, unatoč tome što uglavnom razumijemo hrvatski, kada ga treba propričati, iz osobnog iskustva znam da je potrebno određeno vrijeme. Mislim da je veća razumljivost hrvatskog jezika s makedonskog gledišta uzrokovana time što su naši bake i djedovi u školama učili hrvatski, a i mladi često slušaju hrvatske pjesme, gledaju hrvatske filmove i serije. Ako nešto slušate ili gledate učestalo, jednostavno neke fraze i riječi polako i naučite. Ovo se ne događa samo s hrvatskim, već i s drugim jezicima. Primjerice, mnogi ljudi danas dobro razumiju i govore španjolski jezik jer su nekoć španjolske telenovele dominirale malim ekranima. Ipak, čini mi se da makedonsku i hrvatsku mladež danas najviše povezuje glazba – objasnila je. 

Budući da je istaknula glazbu kao most koji spaja dvije nacije u jezičnom smislu, morali smo saznati i ima li najdražeg hrvatskog pjevača ili pjevačicu ili možda najdražu pjesmu. 

Severina mi je najdraža hrvatska pjevačica i jako je popularna u Sjevernoj Makedoniji. Nemam neku najdražu pjesmu, ali stvarno je odlična pjevačica – rekla je ova mlada Makedonka. 

I hrana je česta poveznica među balkanskim državama zbog čega smo željeli doznati što se Martini ovdje svidjelo, ali i ima li neku preporuku makedonskih specijaliteta.

– Probala sam nekoliko vrsta kolača s kojima sam bila oduševljena i nisam mogla vjerovati koliko su ukusni, posebno orahnjača koju obožavam. Kušala sam i pašticadu i soparnik, još jedan veliki favorit, a ja bih Vama preporučila da probate i neka naša jela, posebno 'gravče na tavče' ili pitu 'zelnik' koju najbolje priprema moja baka, a sami proces je zaista kompliciran – naglasila je.

Na spomen obitelji, sjetili smo se Martinu upitati nedostaje li joj toplina obiteljskog doma ili bi nešto drugo iz Makedonije 'prenijela' ovdje.

– Nedostaje mi moja obitelj i mamina domaća kuhinja, ali i prijatelji koje sam već pozvala ovdje u goste da s njima podijelim ova divna iskustva. Normalno je da ti nedostaje obitelj, posebno ispočetka jer nikad nisam bila cijelu godinu udaljena od svojih. Iako je bilo malo riskantno, odlučila sam probati i ispala je najbolja odluka ikad. Tako sam naučila živjeti s drugim ljudima, komunicirati s drugim strancima, steći nova prijateljstva. Može biti izazovno, ali definitivno bih preporučila svima, samo treba donijeti odluku i pokušati. U Makedoniju bih još kad bih mogla svakako prenijela more i ovaj ‘pomalo’ način života – kroz smijeh je dodala. 

Osim što ova simpatična Makedonka volontira i sudjeluje u brojnim aktivnostima Sunca počevši od njoj dragog Sajma razmjene kojim se pokušava smanjiti trend 'brze mode', koji se održava jednom mjesečno, i to utorkom kao i radionice prenamjene odjeće Šizike, nađe vremena i za slobodne aktivnosti. 

– Ovdje sam stekla nove prijatelje s kojima provodim vrijeme,  posebno cimericama koje također ovdje volontiraju. Uglavnom idemo na plažu, igramo odbojku i družimo se. Hrvati su inače druželjubivi i gostoljubivi, posebno u Splitu gdje sam stekla i dragu prijateljicu. Sva moja iskustva su do sada bila iznimno pozitivna. Splićani često spominju i Tošu, a netom nakon dolaska sam u jednoj trgovini preko radija slučajno čula njegove pjesme. Bila sam pozitivno iznenađena da toliko volite slušati Tošu ovdje. Također, kad Splićani čuju da sam iz Skoplja, odmah pozitivno reagiraju te spominju i Ohrid i Bitovu koje bih i sama preporučila svima da posjete – kazala je. 

Martina je u Hrvatsku i sama razgledala, točnije određene gradove i mjesta poput Zagreba, Zadra i Orahovice, i to zahvaljujući treningu koji je morala proći u sklopu svoje volonterske obuke, a tijekom kojeg dijeli iskustva i znanje s drugim volonterima. Na pitanje koji je grad po njenom mišljenju najljepši, Martina nije dugo dvojila.

– Naravno da su svi gradovi koje sam posjetila prekrasni, ali Split nekako ima posebno značenje u mom srcu i tu će sigurno ostati. Od prvog trenutka kad sam došla ovdje, osjećala sam se kao kod kuće i zato za mene ima posebno značenje – naglasila je. 

Izgleda da Splitu bez razloga ne tepaju kao 'gradu pod Marjanom' jer su stranci zaista oduševljeni zelenilom koje usred gradskog asfalta pa tako i Martina.

– Preko ljeta najviše volim provoditi vrijeme na Marjanu, posebno na plaži. Također, volim boraviti i na Sustipanu, prekrasna mi je i Dioklecijanova palača s brojnim kafićima u uskim uličicama gdje s prijateljima često provodim vrijeme – otkrila nam  je. 

S obzirom na to da o Splitu ima samo riječi hvale, pitali smo Martinu i bi li se mogla 'usidriti' ovdje.

– Mogla bih se definitivno zamisliti kako živim ovdje za stalno jer, premda Split nije toliko velik grad ako ga usporedimo s nekim europskim gradovima, ima svoje čari, sunce, more, drage ljude pa i uzbudljiv noćni život. Čak obožavam Split i u doba najveće sezone jer je tada živo, ima mnogo ljudi koji upijaju ljepotu oko sebe, a i ja volim vidjeti nasmijane ljude. Jako se radujem i zimi jer svi kažu da će bit lijepo na adventu, a već sam odlučila da Novu godinu provodim u Splitu. Jednom riječju rekla bih da Split nudi za svakog ponešto i to me oduševilo – zaključila je ova mlada Makedonka.

Vaša reakcija na temu