Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović SPLIĆANI VANI VS. STRANCI U SPLITU 'U Francuskoj smo privrženi nogometu, ali ovdje je to impresivnije zbog Torcide'
Naš grad 2025. Piše: Dalmatinski portal

SPLIĆANI VANI VS. STRANCI U SPLITU 'U Francuskoj smo privrženi nogometu, ali ovdje je to impresivnije zbog Torcide'

Mladi Francuz otkrio nam je razloge svog dolaska, ukazao na kulturalne razlike, dotaknuo se poteškoća s učenjem hrvatskog jezika

'Kad bih imao samo 100.000 Hrvata, osvojio bih čitav svijet', prema legendi uzviknuo je poznati francuski vojskovođa Napoleon Bonaparte, no ovaj citat nije jedina poveznica između Francuske Republike i Republike Hrvatske. Tu je i kravata koju su upravo Francuzi popularizirali u modnoj industriji pa i najpoznatija splitska ulica - Marmontova - koja je dobila ime u čast istoimenog maršala za vrijeme francuske uprave dalmatinskim područjem. Iako je od tada prošlo više od dva stoljeća, Hrvatska i grad Split očito su ostali na dobrom glasu koji se pronio i među mladim Francuzima. Tako u zadnje vrijeme u velikom broju dolaze ovdje. 

Među njima je i 24-godišnji Charlelié Melo kojeg smo intervjuirali u okviru serijala članaka 'Splićani vani vs. stranici u Splitu' koji donosimo kroz projekt 'Naš grad 2025.' Saznali smo mnogo zanimljivih informacija; počevši od razloga dolaska, kulturalnih razlika, poteškoća s učenjem jezika...

- U Hrvatsku sam došao zbog želje za radom u organizaciji u kojoj mogu volontirati. Dugo sam imao želju istovremeno putovati, upoznavati nove ljude i kulture, ali i nastaviti stjecati iskustvo u društvenom radu i radu općenito. Tako je zahvaljujući Europskim snagama solidarnosti izbor pao na Split i Help, udrugu za pomoć mladim osobama s problemima povezanim s konzumiranjem droga – uvodno nam je otkrio Charlelié. 

Europske snage solidarnosti program su Europske unije za jačanje solidarnosti u raznim područjima, koji nudi pomoć osobama u nepovoljnom položaju, pruža humanitarnu pomoć te iskazuje angažman za zdravlje i okoliš u EU-u i šire. Mi smo ovog Francuza priupitali što može reći o programu iz osobnog iskustva.

- To je program u kojem svatko može lako sudjelovati pretraživanjem službene web stranice. Proces počinje unošenjem podataka počevši od mjesta prebivališta do mjesta na koje želite otići, onda slijedi sređivanje dokumentacije. Na stranici se nude zaista raznolike prilike za volontere usmjerene na različita polja interesa. Tako neki volonteri rade s djecom, neki su u sportu, a svatko bira onaj volonterski posao koji ga osobno zanima. Primjerice, ja imam diplomu za rad s djecom i mladima i htio bih ostati u edukaciji, ali ne u profesijama poput učitelja ili odgajatelja, već se posvetiti temama socijalizacije, seksualnosti, ovisnosti i drugim temama koje su uvijek aktualne među mladima - objasnio je mladi francuski volonter.

Foto: Veljko Martinović

Charlelié je u Split došao krajem ožujka, a odlazi krajem rujna pa smo ga upitali je li za ovih pola godine koliko živi ovdje primijetio kakve značajne kulturološke razlike između dviju država.

– Francuska i Hrvatska poprilično se razlikuju - po pitanju hrane, krajolika, kulture i običaja. U Hrvatskoj imate prekrasno Jadransko more koje me se posebno dojmilo jer dolazim iz francuske regije Franche-Comté koja je blizu švicarske granice. Također, ovdje se osjeti i mješavina različitih kultura zbog povijesnih previranja, a po meni nekako najviše one balkanske koja je u srži totalno suprotna u odnosu na francusku. Kako dolazim iz planinske regije, uočio sam da u Splitu ima puno više turista te da je ljeti sve podređeno turizmu - istaknuo je mladi Francuz.

S obzirom na to da se Charlelié susreo s načinom funkcioniranja hrvatskog državnog aparata, pitali smo ga i što misli o 'famoznoj' hrvatskoj birokraciji, ali i što bi promijenio u našoj državi.

– Birokracija je svugdje problem pa i u Francuskoj, ovisno o regiji, no primjetno je da u Hrvatskoj ima manje državnog novca za projekte koji su orijentirani na društveni rad. Smatram da bi više državnog novca za ovakve projekte bilo poželjno kako bi se postigao značajniji učinak - napomenuo je ovaj francuski volonter.

Budući da je u zadnje vrijeme i na društvenim mrežama među mladim iseljenicima postao trend isticati anegdote i neugodnosti koje su im se dogodile za vrijeme života van njihove domovine zbog kulturalnih i drugih različitosti, pitali smo ovog Francuza je li se njemu možda dogodio jedan takav 'gaf' ili ipak ne.

- Kad dođem u stranu državu, znam biti sramežljiv i pazim što i kako radim. Jednostavnije rečeno, pokušavam se prilagoditi okolini u kojoj se u tom trenutku nalazim - naveo je Melo.

Svakako nema bolje prilagodbe od učenja jezika lokalaca pa smo jednostavno morali doznati je li u ovom kratkom roku uspio naučiti bar ponešto naših riječi i izraza. Zanimalo nas je i koji je jezik teži; francuski ili hrvatski.

- Pokušao sam učiti hrvatski jezik i razumijem neke riječi i izraze ovisno o kontekstu, ali izgovoriti znam tek osnovne rečenice poput: Bok, ja sam Charlelié. Idemo na plažu i sl. Rekao bih da je hrvatski jezik težak, ali generalno Francuzima je svaki novi jezik van materinjeg kompliciran dok stranci često tvrde isto za francuski. Zato mislim da je u tehničkom smislu po težini učenja teško usporediti francuski i hrvatski jezik - ponajprije jer neke riječi i rečenice nije ni moguće doslovno prevesti zbog različitog kulturalnog konteksta. Zanimljivo je da prije nisam zamjećivao takve sitnice, ali dolaskom ovdje sam uočio da strani filmovi koji se emitiraju u Hrvatskoj uglavnom zadržavaju jezik koji se koristi u originalnoj verziji filma, a da se titlovi na hrvatskom jeziku naknadno dodaju dok u Francuskoj to nije slučaj. Kod nas filmovi rijetko zadržavaju jezik korišten u originalu te se sinkroniziraju tako da u principu samo čujemo francuski jezik - konstatirao je mladić. 

Foto: Veljko Martinović

Nogometni susreti Francuske i Hrvatske uvijek su bili napeti pa smo zato htjeli saznati tko je zaluđeniji 'najvažnijom sporednom stvari na svijetu' - Francuzi ili mi.

- U Francuskoj smo privrženi nogometu kao i u Hrvatskoj, ali ovdje je to impresivnije zbog navijačkih skupina poput Torcide i kluba kojeg bodri - Hajduka. Primijetio sam da na dan utakmice vlada pravo ludilo i gužva u gradu - naglasio je Melo.

U tom tonu, za kraj smo pred njega postavili mali izazov, odgovor na pitanje tko je bolji nogometaš; ikona nove generacije Kylian Mbappé ili naš legendarni kapetan Luka Modrić.

– Ne pratim aktivno nogomet i ne znam puno o njemu, ali ipak bih rekao Mbappé – kroz smijeh je rekao mladi Francuz.

Vaša reakcija na temu