20.30 - Zabava se nastavlja u Đardinu.
20.00 - Na Pjaci su upućene poruke ovogodišnjeg Prajda.
'Svaka LGBT osoba je posebna i drugačija, ali sve LGBT osobe imaju iste strahove. Ima nas više i manje ženstvenih, više i manje očitih, ima nas malih i velikih, starih i mladih. Bogatih i siromašnih. Onih kojima sve u životu klizi, a i onih kojima je svaki dan borba. Ima nas jako dobrih. I malo manje dobrih. Ima nas jako starih koji nikad nismo izustili da smo queer. Ima nas i koji smo još djeca. I tek na putu otkrivanja sebe, svog identiteta i svog mjesta u ovom svijetu.
Svi smo mi rođenjem ubačeni u društvo koje nije skrojeno po našoj mjeri. Mi smo svugdje, samo što ne mašemo stalno zastavicama. Društveni prostori za nas nisu prostori slobode, nego prostori očekivanja. Društvo pred nas stavlja zadaće koje mi ne možemo uvijek ispuniti. Ta očekivanja počinju još u vrtićkoj i školskoj dobi kada nas netko nadobudno pita imamo li simpatiju. Znamo mi što oni koji pitaju žele čuti pa mudro šutimo jer znamo i to da im se odgovor neće svidjeti, a da će posljedice odgovaranja po nas biti neugodne. Tu sve nevolje počinju. S tom prvom malom laži. Dalje znate. Snalazimo se. Pokušavamo se uklopiti, ne izgubiti podršku prijatelja i obitelji koji nas vole i podržavaju dok god smo strejt ili cis. I uvijek se pitamo; bi li nas i dalje prihvaćali kada bi znali da nismo. Procjenjujemo. Važemo. U školi, na poslu, kod frizera, na treningu i tako dalje.
Jer biti LGBT osoba za nas nije pitanje izbora. Nije to nešto što možemo promijeniti. Jedini izbor koji se pred nas stavlja je reći ili ne reći. I to ne jednom. Nego svaki dan. U svakakvim novim situacijama. Od vrtića do penzije. Vaganje. Jesam li sigurna? Hoće li me izopćiti? Hoće li me napasti?
A zašto? Da bi se sačuvao svačiji mir, osim našeg. Društvo stavlja očekivanja i pred cis i strejt osobe, znamo to. Kad ćete se ženit? Kad će dijete? Ili, zašto toliko djece? Mislim da svi znaju koliko je to naporno. Ali za nas to nije samo "naporno". Za nas je to pitanje generalne sigurnosti, egzistencije. Na žalost nekad života i smrti. Obitelj i škola bi trebali biti prostori sigurnosti i potpore, a za mnoge od nas su mjesta strepnje. Mjesta s kojih stalno pokušavamo šmugnuti.
Nas nekolicina, neću reći koji smo toliko hrabri, nego koji smo toliko sretni da možemo doći ovdje i javno govoriti o svojim identitetima samo smo vrh sante leda. Iza nas stoje još mnogostruko brojniji oni koji ne mogu doći. Neki se boje da će dobit po nosu, neki se boje da će imati probleme na poslu, većina se boji da ih izvriđat na pasja kola. I mi smo tu danas radi sebe i radi njih. Došli smo ovdje da pokažemo otpor prema sputavajućim normama. Neka svatko živi svoj život kako hoće i voli koga hoće, u svoja četiri zida i izvan njih.
Jer strejt parade su svaki dan. U svakom kafiću sviraju strejt ljubavne pjesme. U svakoj bajci, filmu, romanu, baletu, drami postoji heteroseksualni ljubavni zaplet. Svako glasno vjenčanje subotom je strejt parada. I što nam to sve poručuje? Da za nas u ovom društvu nema prostora jer je ono skrojeno po mjeri strejt cis ljudi.
I zato radimo prajd. Jer nam je dosta. Društvo nam nije dalo prostora pa ga zato zauzimamo sami. Dosta nam je toga da se naše postojanje briše. Da nas se ušutkava. Da nas se briše iz udžbenika. Iz povijesti i kulture. Dosta nam je jer se nemamo zbog čega sramiti. Mi ne možemo birati jesmo li gej ili nismo. Ne možemo birati svoj rodni identitet. Takvi smo kakvi smo. Ali možemo birati hoćemo li sagnuti glavu pred svijetom. Nalazimo se ovdje jer smo odlučili da nećemo. Možda ovim prajdom nećemo promijeniti svijet, ali ćemo opet pokazati da smo vjerni sebi i da se ne bojimo. I usput ćemo plesat!
Za sve ljude dobre volje i u inat svima onima koji bi najradije da nas nema. Otpor, ljubav i sloboda. Živio prajd!'
19.05 - Počela je Parada ponosa.
Krenuli su prema Pjaci gdje će održati prigodni govor.
18.45 - 'Živim svoju istinu svaki dan', 'Priroda nikad nije bila binarna', 'Ne bojimo se, ne skrivamo i ne šutimo' – samo su neke od poruka ispisanih na šarenim transparentima koji su u subotu poslijepodne preplavili Đardin u Splitu.
Ondje se od 18 sati okupljaju sudionici 14. Povorke ponosa – Split Pridea.
Ovogodišnja tema manifestacije su društveni prostori, s naglaskom na svakodnevna iskustva LGBTIQ+ osoba koje se često suočavaju s neprihvaćanjem, predrasudama i opasnostima u sasvim običnim životnim okolnostima.
– Nismo neka zatvorena zajednica koja jedan dan u godini šeće sa šarenim zastavama. Mi smo svugdje – u školama, u vrtićima, na poslu, u bolnicama. Samo što ne mašemo zastavama svaki dan. I zato je važno da društveni prostori postanu sigurniji i prihvatljiviji za sve – poručila je Mirta Barić, koordinatorica Split Pridea.
Na kritike dijela javnosti da se za Pride troše javna sredstva i preveliki sigurnosni resursi, Barić odgovara:
– Drago mi je što to pitate, jer mi ne određujemo broj policajaca. To radi policija prema procjeni rizika. Da je LGBTIQ+ zajednica društveno prihvaćenija, potrebe za tolikim osiguranjem ne bi ni bilo – poručila je.
Povorka kreće iz Đardina u 19 sati, a predvodit će je bubnjari benda Klapa Klapa, uz ritmove koji će odjekivati uobičajenom rutom kroz centar grada.
Na Narodnom trgu – Pjaci – održat će se prigodni govor, nakon čega se povorka vraća u Đardin, gdje slijedi bogat večernji program.
Na pozornicu će prvo stati splitski rock trio Foster, koji će predstaviti i nekoliko novih pjesama, a potom će zabavu preuzeti DJ-ica Pvussygalore, mlada nada domaće queer scene, poznata s nastupa na Pula Prideu i ZbeLeTronu.
Službeni afterparty održava se u klubu X u Sinjskoj ulici, gdje nastupa brazilska drag umjetnica Rose Cohen, poznata po scenskom oponašanju Rihanne.
– Ista Rihanna. Samo nije trudna – uz smijeh su komentirali organizatori, pozvavši sve ljude dobre volje da im se pridruže.
'Ne pokoravam se vašim normama – ja sam sebi norma', 'Feminist', 'Ex-ormaruša' – samo su neke od poruka koje večeras prolaze Splitom, dok ovaj dugovječni Pride i dalje ostaje mjesto otpora, borbe i slavljenja identiteta.
Oko Đardina je, kao i svake godine, znatan broj policajaca i pripadnika interventne jedinice.