STARA GRADSKA VIJEĆNICA Otvara se izložba Kažimira Hraste 'Raspela'
Umjetnički projekt Strossmayerovim putem
U četvrtak, 13. veljače u 18 sati, u Staroj gradskoj vijećnici na splitskoj Pjaci otvara se izložba 'Raspela' Kažimira Hraste.
'Muzej grada Splita, Spomen - muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera te Splitsko makarska i Đakovačko-osječka nadbiskupija, nakon izložbe akademskog kipara Kuzme Kovačića i izložbe djela iz Zbirke Ljevaonice umjetnina 'Ujević', zajednički nastavljaju s izložbenim projektom Strossmayerovim putem izložbom akademskog kipara Kažimira Hraste.
Projekt je to koji osim zapažene umjetničke vrijednosti što je donosi u dva prostora koja se nalaze u različitim dijelovima naše zemlje ima još jedan cilj, a to je ukazivanje na neprocjenjivu kulturnu i baštinsku vrijednost utkanu u likovne izričaje nacionalnih umjetnika. Jedinstveni ciklus koji iz godine u godinu spaja jug i istok Hrvatske posebnom i zajedničkom temeljnom porukom, način je ujedinjavanja i učvršćivanja istaknute kulturne biti koja nas povezuje. Unatoč ne baš znatnoj udaljenosti, jug i istok zemlje ipak ostaju međusobno distancirani, a izložbeni projekt jedan je od načina na koji tu udaljenost premošćujemo te nastojimo učvršćivati jedinstvene identitetske postavke.
Potpora koju je projekt pronašao u Splitsko-makarskoj i Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji geografsku je udaljenost još više ublažila.
Na tragu Strossmayerove prosvjetiteljske misli, u svijetu u kojem je samo mijena stalna, čuvanje baštinskih i kulturnih vrijednosti koje su u civilizacijskom krugu ono što nas identitetski definira, naša je zadaća. Stoga svojim posebnim angažmanom Muzej grada Splita, u suradnji s nadbiskupijama, projekt vodi izvan granica jednoga grada.
Na tome je putu svoje specifično mjesto odavno pronašao akademski kipar Kažimir Hraste čija brojna dijela, kojima je obilježio brojne lokacije, govore sama za sebe, ali posebnost njegova umjetničkog izričaja i karaktera spoznaje se tek neposrednim iskustvom. Iako su njegova životna filozofija i osobno iskustvo duboke vjere utkani u svaki kiparski potez, potpuno razumijevanje njegove kiparske i ljudske biti događa se u razgovoru u kojemu otkriva da sam sebe doživljava samo posrednikom Duha. On je ovdje da prepozna materijal, da uhvati kadar i organizira kompoziciju, a neuhvatljivu i neopipljivu vrijednost i neposredni doživljaj duboke i istinske vjere koja emanira iz svakog njegova sakralnog ostvarenja ne dodjeljuje mu on sam.
Ljudska jednostavnost i umjetnička veličina reflektiraju se s jedne strane u prirodnim materijalima i minimalističkom izrazu, a umjetničku veličinu Hraste nikad ne pripisuje sebi, nego jedinstvenom iskustvu povezanosti s Duhom i milosti kojom svoje jedinstveno iskustvo materijalizira.
Zato je naša misija jasna – nastaviti putem jednostavnosti, ali one koja je toliko bogata da nudi neposredno iskustvo umjetnosti koja vas vodi prema jedinstvu s Duhom. Baš poput umjetnosti Kažimira Hraste, koju vam sa zadovoljstvom donosimo', poručuje ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić.
Kažimir Hraste rođen je 2. veljače 1954. u Supetru na otoku Braču. Školu primijenjenih umjetnosti u Splitu završio je 1972. godine. Kiparstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1978. godine, u klasi prof. Valerija Michielija. Godine 1982. upisao se na specijalistički studij kiparstva u Ljubljani, nakon čega je kao stipendist talijanske vlade proveo jedan semestar na stručnom usavršavanju u Rimu.
Svojim je radovima sudjelovao na brojnim grupnim izložbama. Samostalno je izlagao četrdesetak puta. Autor je više javnih skulptura. Njegova djela nalaze se u privatnim i javnim zbirkama. Za svoj rad primio je ugledne nagrade i priznanja, uključujući odličja predsjednika Republike Hrvatske Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Katarine Zrinske.
Bio je dekan Umjetničke akademije u Splitu u osnivanju, na kojoj je godinama radio kao nastavnik na predmetu Kiparstvo. Redoviti je profesor u trajnom zvanju. Od 2003. do 2015. godine na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu držao je nastavu iz predmeta Crtanje i Oblikovanje.
O njegovu umjetničkom radu pisali su među ostalima ugledni kritičari umjetnosti Cvito Fisković, Kruno Prijatelj, Tonko Maroević i Radoslav Tomić, a HRT je producirao i prikazao dva dokumentarna filma. Godine 2012. objavljena je monografija Kažimir Hraste autora Josipa Belamarića i Ive Šimata Banova.
Od 2012. do 2022. godine suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2022. njezin je redoviti član. Voditelj je splitskoga Zavoda HAZU za znanstveni i umjetnički rad.
Izložba je otvorena do 25. ožujka 2025.