Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
STRUČNJAK ZA EUROVIZIJU 'Natjecanje je političko, a publika više cijeni maternji jezik i nacionalne elemente'
Dalmatinski portal izvještava iz Švicarske Piše: Anamarija Alebić, Antonia Pešić

STRUČNJAK ZA EUROVIZIJU 'Natjecanje je političko, a publika više cijeni maternji jezik i nacionalne elemente'

Upoznajte Deana Vuletića, rodom iz Imotske krajine, prvog znanstvenika koji je napisao knjigu o povijest Eurovizije

Upoznajte Australca imotskih korijena - Deana Vuletića, koji predaje povijest Europe kroz povijest Eurovizije te je prvi znanstvenik koji je napisao knjigu o povijesti Eurovizije.

Za mnoge, natjecanje za pjesmu Eurovizije trivijalna je, neozbiljna tema, koja nije vrijedna nikakve akademske pozornosti. No, za Deana Vuletića sa Sveučilišta u Beču, Eurovizija je nešto što može puno govoriti i o povijesti Europe. Taj Australac hrvatskih korijena, koji je magistrirao na uglednom američkom sveučilištu Yale i doktorirao na sveučilištu Columbia u New Yorku prije no što se skrasio u Beču, prvi je koji na jednom sveučilištu drži redovito predavanje o povijesti Europe promatranoj kroz povijest pjesme Eurovizije.

- Znanstvenik sam i povjesničar, a zapravo sam prvi znanstvenik koji je napravio povijest Eurovizije kroz politiku međunarodnih odnosa - započeo je svoju priču Dean Vuletić, pa objasnio kako kroz natjecanje za pjesmu Eurovizije možemo promatrati i objasniti promjene u kulturi, društvu i politici u Europi.

- Eurovizija je politička jer se natječu zemlje, svaka pjesma predstavlja neku zemlju i zbog toga gledamo politiku, tenzije, suradnje i afinitete. Ovo natjecanje je odlično zrcalo za istraživati društvene i političke promjene. Zato sam i napisao tu knjigu - kazao je Vuletić.


Je li Hrvatskoj, kao i drugim ‘malim’ zemljama, s manjom populacijom, teže osvojiti natjecanje, pitali smo ga.

- Ne, svaka zemlja ima tri minute za predstaviti se. ‘Malim’ zemljama je ponekad lakše jer o njima se puno ne zna, tako da su otvoreniji prema njima. O zemljama poput Njemačke, Francuske, Engleske, o takvim zemljama znamo puno iz povijesti. Hrvatska ima jako dobar međunarodni imidž, to smo vidjeli prošle godine s Baby Lasagnom, koji je bio ‘under dog’. Napisao je sebi pjesmu, donio je neke nacionalne elemente i zato se mnoštvo s njim poistovjetilo. Taj status Hrvatskoj, uz turizam, dolazi i kroz naše sportske uspjehe pogotovo od nogometa. Male zemlje mogu biti slatke i zanimljive - zaključio je i osvrnuo se na pjesmu ‘Poison Cake’.

- Imao je dobar nastup, mislim da je malo smetalo što je na engleskom jeziku i nije bilo nacionalnih elemenata, koje publika traži danas. Njemu je bilo teško u prvom polufinalu jer je bilo puno muških izvođača - mišljenja je Dean.

Pjevati na materinjem jeziku ili onome za šire mase, pitanje je koje muči brojne, iako se većina najčešće prikloni engleskom jeziku.

- Danas je pjesma uspješnija na nacionalnom jeziku, a ne na engleskom. Mislim da je bitno da bude pamtljiva među drugima, a mora biti autentična i imati elemente kulture zemlje koju predstavlja.

Vuletić ističe kako je Eurovizija najavljivala ujedinjenja, ratove, borbu za prava manjina.

- Na prvom natjecanju 1956. godine vidjeli Zapadnu Njemačku predstavlja Židov Walter Andreas Schwarz, koji je preživio Holokaust. Proučavao sam biografije svih umjetnika koji su ikada sudjelovali na Euroviziji i takvih primjera ima puno. Danas se najviše priča o LGBT+ zajednica, a to vidimo i ove godine jer imamo queer umjetnika. To je sve normalno jer je Eurovizija je uvijek bila popularna među gej zajednicom, ali je Europa s vremenom sve više prihvaćala te seksualne manjine i borbe za njihova prava. To se odrazilo i na Euroviziju, koja je postao otvoreniji prema tome - zaključio je.

Osvrnuo se na situaciju oko sudjelovanja Izraela na natjecanju te prosvjede koje su ih pratili.

- Toga je uvijek bilo, sjetimo se 1993.godine kada su Hrvatska i BiH poslale pjesme koje govore o ratu u tim zemljama. Još prije Grčka je poslala pjesmu protiv Turske okupacije, tako da uvijek imamo tu temu. Zadnje razdoblje obilježeno je i ratom u Ukrajini. Demonstracije nisu ništa novo, kao što nisu novost ni u sportu i drugih većih događaja - zaključio je i onda nam za kraj otkrio svoja predviđanja za ovogodišnjeg pobjednika.

- Kladionice kažu da će biti u Švedskoj, ali lani su rekle da će biti u Hrvatskoj. Više im ne vjerujemo. Mislim da bi jubilarno 70. izdanje mogli gledati u Beču, ali pazite i na Španjolsku - zaključio je.

@dalmatinskiportal EUROSONG BASEL Upoznajte Australca imotskih korijena - Deana Vuletića, moji predaje povijest Europe kroz povijest Eurovizije te je prvi znanstvenik koji je napisao knjigu o povijesti Eurosonga… Uoči finala @Eurovision - naš sugovornik priča kako su pjesme s Eurosonga najavljivale ujedinjenja, ratove, borbu za prava manjina… #eurovision #croatia #basel #deanvuletic #eurosong #politika #dalmatinskiportal original sound - Dalmatinski portal
Vaša reakcija na temu