Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Sutra u sinjskoj galeriji Sikirica predstavljanje knjige 'Rera - narodno blago'
Kultura Piše: Dalmatinski portal

Sutra u sinjskoj galeriji Sikirica predstavljanje knjige 'Rera - narodno blago'

Radi se o zbirci deseteračkih dvostihova nepoznatih autora

U Gradskoj galeriji Sikirica u Sinju sjutra će se, u 19 sati, predstaviti knjiga 'Rera - narodno blago' autora Marijana Sikirice. On je mlađi brat Stipe Sikirice, rođen 9. listopada 1940. u Jabuci gdje i dan danas živi. 

Osnovnu školu pohađao je u Jabuci i Sinju, srednju u Splitu, a Pedagošku akademiju u Rijeci. Radio je kao učitelj u Osnovnoj školi u Trilju, a danas je u mirovini. U reviji Vidik objavio je dvije priče, 'Riđo i Liska' i 'Ćipala vuk', a u Cetinskim vrilima priče 'Kestenku', 'Fra Mili' te 'Tragom čačvinskog Posušja'. U Zborniku radova hrvatskih zavičajnih književnika objavljena mu je i pohvaljena kratka priča 'Ćakan'. Pisao je humorističke priloge u listu Berekin. Stručne radove objavljivao je u Školskom vjesniku. Recenzent je nekoliko školskih udžbenika u nakladničkoj kući Alfa. Dosad su mu objavljene knjige 'Čačvina u prošlosti' (2005.), 'Izreke i poslovice' (2009.), i povijesni roman 'Katarina Nelipić' (2022.). Godine 2022. dodijeljeno mu je priznanje za životno djelo Grada Trilja. 

U Gradskoj galeriji Sikirica predstavit će svoje recentno izdanje 'Rera - narodno blago', zbirku deseteračkih dvostihova nepoznatih autora, a za koje je zabilježio da su se kroz prošlost pjevali na području Cetinske krajine. Rera, ojkavica, vojkavica, treskavica, ganga, zavijanje, grohotanje je način narodnog iskonskog pjevanja, pojedinih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovi načini pjevanja naročito su karakteristični za Dalmatinsku zagoru i Hercegovinu, gdje je ona živjela u svom punom sjaju do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Pjesme je sakupljao dugi niz godina, a zbirka sadrži oko 1240 dvostihova. Kako sam autor kaže - zbirku je zamislio kao škrinju za čuvanje narodnog blaga našeg kraja koje nestaje, nestajanjem generacija koju su je stvarale i pjevale.

Zbirku će predstaviti: Antea Marunica, koja je radila na lekturi i uređivanju knjige te autor, Marijan Sikirica. Program će glazbenom izvedbom na gitari upotpuniti Branimir Svalina.

Vaša reakcija na temu