SV. MARTIN Arapi su pljačkali po Jadranu, ali se nisu usuđivali napasti ove gradove...

Vrijednosti svjetskog mira cijenimo osobito danas kada svjedočimo gotovo dvogodišnjem intenzivnom ratu Rusije i Ukrajine, kao i ratu između Izraela i Hamasa koji je započeo tek prije nešto više od mjesec dana (7. listopada 2023.), ali i u Hrvatskoj – sjećajući se bliskih događaja iz naše ne tako davne prošlosti. Naime, tijekom Domovinskog rata, 10. studenoga 1991., pala je obrana Bogdanovaca, nakon čega je Vukovar ostao u potpunosti okružen neprijateljskom vojskom – jer je tako presječen tzv. kukuruzni put, do tada jedina komunikacija Vukovara sa slobodnim dijelom Republike Hrvatske.

Prošlogodišnje obilježavanje Mislavova mira kraj crkve sv. Martina u Podstrani (10. studenog 2022. godine) uz sudjelovanje članica i članova Skauta Europe, Hrvatskog plemićkog zbora - splitskog ogranka, Udruge studenata povijesti 'Toma Arhiđakon' - ISHA Split i povijesne postrojbe 'Praetoriani Croatorum'

S obzirom na današnji spomendan sv. Martina - između ostalog i zaštitnika vojnika, povijesni izvori bilježe kako je sklapanje prvog mira uopće kojeg su Bijeli Hrvati ikada sklopili pouzdano vezano upravo uz jedan lokalitet posvećen tome svetcu. Naime, prva polovica IX. stoljeća obje obale Jadranskog mora povezala je širenjem karolinške renesanse, vjerovjesništvom, trgovinom, ali isto tako i čestim sukobima, ratovima i mirovnim sporazumima. Mlečani, koji su iz Venecije preko Jadrana razvili svoje trgovačke veze sve do istočnog Sredozemlja, često su, posredno ili neposredno, pokušavali ujedno i proširiti svoju vlast duž istočnojadranske obale, koja im je bila izuzetno bitna za sigurnu plovidbu prema istoku. Međutim, u svojim su nastojanjima nailazili na otpor starohrvatskih plemena, a osobito Neretvana. Tako je prvi zabilježeni mirovni sporazum bio sklopljen 829. u Veneciji, nakon čega su 835. i 836. zabilježeni i sukobi...

'Oživljeni' starohrvatski ratnik povijesne postrojbe 'Preatoriani Croatorum' u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (prostor muzeja u kojem je moguće posjetiti izložbu 'Knez iz Bojne - novo poglavlje hrvatske povijesti' otvorenu 8. studenoga 2023. u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa 'Dani Stjepana Gunjače')

Povjesničar G. Novak ističe kako su se Arapi pri svojim pljačkaškim provalama u Jadran držali samo vanjskih otoka i nisu napadali bogate srednjodalmatinske gradove (Zadar, Trogir i Split) smatrajući kako ih je u tome sprečavala snaga hrvatske i neretvanske mornarice. Da su tada hrvatska i neretvanska kneževina doista raspolagale jakom mornaricom svjedoči i podatak kojeg je zabilježio kroničar Ivan Đakon. Naime, nešto prije navedenog arapskog upada u Jadran, mletački dužd je nakon neuspjelog pohoda na zemlju zvanu 'Sclavenia' 839. godine sklopio mir s tadašnjim hrvatskim knezom kraj dvorca/sela ('curtem') Sv. Martina. Potom je sa svojom flotom krenuo na neretvanske otoke, ali ni tu nije postigao uspjeh, nego je također sklopio mir s tamošnjim vladarom 'Družakom' (dvojbeno je radi ili se o osobnom imenu ili nazivu funkcije), a kojeg mletački kroničar Ivan Đakon naziva također i 'sucem Morjana' (iudex Marianorum). 

Kako su Neretvani odmah potom prekršili sklopljeni mir, mletačka flota je 840. ponovno napala neretvansko područje, ali je kod otoka Hvara, Brača i Korčule bila poražena. Stoga su vladar Venecije i italski kralj Lotar I. već iste godine sklopili ugovor s duždevom obvezom zaštite gradova na apeninskom i istarskom poluotoku od 'slavenskih' napada.

Dio izložbe 'Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku' (postavljene u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika od 18. svibnja 2023. do kraja ove godine) koji metodama suvremene antropološke analize govori o rekonstrukciji fizičkog izgleda ratnika starohrvatskog doba; Članovi povijesne postrojbe 'Preatoriani Croatorum'

Iako se o mjestu potpisivanja mirovnog sporazuma 839. i danas raspravlja, većina povjesničara ipak smatra da je riječ o lokalitetu crkve sv. Martina u Podstrani, gdje se u antičko vrijeme nalazilo naselje Pituntium, koje još u I. stoljeću po. Kr. spominje rimski pisac Plinije Stariji. Na samom lokalitetu crkve sv. Martina u Podstrani još nije bilo nikakvih arheoloških istraživanja koja bi potvrdila postojanje tog sakralnog objekta, ali pojedini nalazi (vidljivi u prostoru oko nas) upućuju na postojanje antičke arhitekture. Tu je možda postojala villa rustica, koja se kasnije širila te je u ranom srednjem vijeku tu mogla biti i gospodarska zgrada, tj. curtis, odnosno spomenuti 'dvorac sv. Martina', pokraj kojeg je mirovni sporazum potpisan davne 839. godine. 

Izvorni predmeti izložbe 'Chroatorum Bellatores...' pronađeni su 'ponajviše u grobovima, ali i u sklopu crkava, utvrđenja pa čak i u rijekama. Većinom se radi o vojnoj ili pak statusno-vojnoj opremi pojedinaca, ali i dijelovima crkvenog namještaja na kojima se takvi pojedinci bilježe imenom ili likom...' (izvor: https://www.mhas-split.hr/)

Zanimljivo, neki smatraju kako je ovdašnja antička 'villa rustica' možda bio dio posjeda Lucija Artorija Kasta, rimskog vojnog zapovjednika s prijelaza II./III. st. po. Kr., čiji je lik opet, prema nekim drugim tumačenjima djelomično poslužio za oblikovanje jednog srednjovjekovnog engleskog mita, dakle predaje nastale stoljećima kasnije - o 'kralju Arturu' kao vladaru keltskih Brita oko 500. godine. 

Bilo kako bilo, stara crkva sv. Martina u Podstrani spominje se u dokumentima od 11. do 15. stoljeća. Od 1499. godine navodi se kao župna crkva Podstrane, a uvijek se uz samu crkvu spominje i groblje. Tako splitski nadbiskup Dinarić 1762. godine bilježi da je crkva bila presvođena i da je imala kameni oltar s likom sv. Martina. Sadašnja crkva sv. Martina u Podstrani izgrađena je 1882. godine, odmah nakon što je srušena stara crkva koja se nalazila nešto istočnije. 

Tragovi poganstva starohrvatskog doba: na reljefu uzidanom u pročelje crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Žrnovnici (u gornjem desnom kutu fotografije s izložbe) prikazan je božanski boj slavenskih poganskih božanstava Peruna i Velesa. Reljef (koji se izvorno nalazio u okolici Žrnovnice, podno brda znakovitog imena – Perun) izrađen je na kamenoj ploči u središtu koje se uočava narativna scena vječne borbe Peruna i Velesa, odnosno reda i nereda

Svetac zaštitnik ovog mjesta sveti Martin, rođen je 316. godine u poganskoj obitelji u Panoniji (današnjoj Madžarskoj), a Martinov otac, također poganin i časnik rimske vojske (poput već spomenutog Lucija Artorija Kasta), svom sinu je dao ime upravo u čast rimskog božanstva rata – Marsa tj. Marta. Od milja zvan Martinus (odnosno 'mali Mart') nastavio je očevo zanimanje, ali je u Amiensu (u današnjoj Francuskoj) u odrasloj dobi postao kršćaninom. Tu je uskoro osnovao redovničku zajednicu i potom bio izabran za biskupa grada Toursa. Kao navjestitelj Božje riječi, neumorno je propovijedao selima i gradovima sagradivši čak i novi samostan u kojem je živio redovničkim životom u molitvi, pokori i radu. Umro je 8. studenog 397. u Gandesu, ali ne kao mučenik, već na glasu borca protiv krivovjerja i čudotvorca. 

Ondašnji kršćani su ga vrlo brzo počeli javno štovati kao svetca, pa je tako sv. Martin, uz sv. Antuna opata i sv. Silvestra papu, ostao zabilježen među prvim kršćanskim svetcima-nemučenicima, a njegov spomendan se obilježava upravo 11. studenoga.

Mačevi, kao jedna od najcjenjenijih vrsta naoružanja starohrvatskog doba, uz funkcionalnu tj. ratničku, imali su i simboličku ulogu jer ističu vlasnika oružja kao zaslužnu i sposobnu ličnost. Istaknutom društvenom sloju mogle bi pripadati i ostruge - jahačka oprema koja se vezivala za stopalo i gležanj (izvor: https://www.mhas-split.hr/)

U samoj Francuskoj je sv. Martinu posvećeno preko 4000 crkava, a oko 500 sela i gradova nosi njegovo ime, pa čak i niz francuskih prezimena vuče svoje podrijetlo od svečeva imena, npr. sv. Tereza od Djeteta Isusa Martin. Zanimljivo, upravo iz Francuske (točnije grada Toursa) godine 2005. potekao je europski projekt o očuvanju univerzalne europske kulturne baštine sv. Martina kroz povezivanje mjesta i krajeva diljem Europe i to putem otvaranja kulturnih martinskih itinerara. Prema tome, ti bi itinerari (tj. programi putovanja) povezivali europske zemlje preko zajedničkih kulturnih materijalnih i nematerijalnih dobara, a koja bi bila utemeljena upravo na spomenu tog panonsko-galskog ranokršćanskog svetca. 

Taj je projekt našao svoj odjek i u Podstrani, budući da je upravo ispred tamošnje crkve, u suorganizaciji više sudionika, 10. studenoga 2019. godine (povodom obilježavanja 1180. obljetnice sklapanja Mislavova mira) postavljena ploča tzv. 'Stopa sv. Martina', kao osobita poveznica europske martinske tradicije.

Kraj crkve sv. Martina u Podstrani povodom obilježavanja 1180. obljetnice sklapanja Mislavova mira 10. studenoga 2019. godine postavljena je ploča tzv. 'Stopa sv. Martina' – simbolička poveznica europske martinske tradicije; Do danas je diljem Europe postavljeno više od 150 'Stopa sv. Martina' od kojih je ona u Podstrani smještena na krajnjoj jugoistočnoj točki (na karti desno)

Naposljetku, nakon što su 10. studenog 2022. godine u okviru projekta arheološkog turizma 'Regnum Croatorum' po prvi put obilježili sklapanje Mislavova mira u Podstrani, članovi udruge 'Toma Arhiđakon' i povijesne postrojbe 'Praetoriani Croatorum' na isti datum ove godine imali su priliku posjetiti izložbu 'Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku', postavljenu u prostorijama galerije Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Tu je, u sklopu izložbe, od sredine svibnja ove godine na oko 500 četvornih metara izloženo preko 250 izvornih predmeta koji nam (uz brojne ilustracije, fotografije i zidne projekcije, zatim igrano-dokumentarni film, interaktivne karte i audio vodiče) govore o ulozi ratnika u hrvatskom ranosrednjovjekovnom društvu. 

Autor izložbe 'Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku' je Deni Tojčić, dok je za tehničku izvedbu zaslužan Mladen Matijaca sa svojim suradnicima: Anom Curić i Davorom Maršićem. Izložbene likovne koncepcije potpisuje Zoran Boban uz ilustracije Dalibora Popovića i vizualni identitet kojeg je osmislio Ante Šundov

Kao što je još prije dvije i pol tisuće godina ustvrdio grčki filozof Heraklit ('Rat je otac svemu, svemu kralj. Jedne je iznio kao bogove, druge kao ljude, jedne načinio slobodnima, druge robovima.') ratnička funkcija je bez sumnje presudna za začetak i oblikovanje svakog društva, pa je tako bez iznimke bilo i u starohrvatsko doba. Međutim, da bi društvo opstalo i razvijalo se nužan je mir, a upravo današnje vrijeme svjedoči koliko je taj mir krhak!