U Kinoteci Zlatna vrata izložba o divljim papagajima usred Bruxellesa
U ponedjeljak, 12. svibnja
U okviru 9. qFEST-a, festival queer kulture i umjetnosti, u ponedjeljak, 12. svibnja, s početkom u 19.30 sati, u izložbenom prostoru Zlatnih vrata (Dioklecijanova 7) otvorit će se izložba brazilskog umjetnika Adlera Murade pod nazivom 'Good Guest, Bad Guest'. Umjetnik će se splitskoj publici predstaviti radovima kojima tematizira migracije temeljem života takozvanih invazivnih vrsta, napose tropskih papagaja u Bruxellesu, zapravo živih bića čija prisutnost u 'stranom' prostoru održava sve složenosti koje porizlaze iz prelaska granica.
Ukorijenjena u susretima s ljudskim i neljudskim vrstama, izložba isprepliće arhivske tragove, terenske snimke i fiktivne fragmente u vizualne i zvučne kompozicije. U okviru izložbe održat će se i projekcija filma 'Dobar gost, loš gost', kojim umjetnik spaja dokumentarne i osobne epizode doživljene u prisutnosti tropskih papagaja u urbanom Bruxellesu, slažući ideje o podrijetlu, egzotičnosti, utočištu i otuđenju u poetsko istraživanje. Kroz izložbu, onomatopejski izrazi, glasanje ptica i iskrivljeni jezik odjekuju kroz djela, sugerirajući vokabular oblikovan pokretom, mimikom i disonancijom. Značenja se pomiču i mijenjaju, poput životinjskih vrsta u migraciji ili priča koje se prenose među jezicima.
Uparujući prirodne povijesti s onim osobnima, Murada propituje binarnost gosta i uljeza, domorodca i stranca. Umjesto da traže fiksne definicije pripadnosti, radovi predlažu fluidnu ekologiju blizine i udaljenosti - gdje se prisutnost kontinuirano redefinira i gdje čak i razlomljeni zvuk postaje oblik sjećanja.
Adler Murada je brazilski umjetnik i socijalni radnik koji već dugi niz godina radi i djeluje u kulturnom i društvenom životu Bruxellesa. Njegova multidisciplinarna praksa obuhvaća instalaciju, objavljivanje/tekst, film i performans. Prolazeći kroz konstelaciju slika, zbirki i priča, njegov rad uspostavlja transdisciplinarne pristupe sjećanju, prijevodu i fikciji, kako bi doveo u pitanje dominantne povijesne narative.
Posljednjih je godina ispitivao trajne utjecaje kolonijalizma i modernizma kroz priče o divljim vrstama – napose papigama u Bruxellesu – istražujući kako su se ta stvorenja zaplela u povijesti migracije, prilagodbe i otpora. Njegovo istraživanje isprepliće arhivsko istraživanje, usmenu povijest i spekulativno pripovijedanje kako bi promislio dominantne ekološke i političke narative.
