Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
U Omišu predstavljena 'Velika poljička ljekaruša'
Kultura Piše: Dalmatinski portal

U Omišu predstavljena 'Velika poljička ljekaruša'

U izdanju Ogranka MH u Splitu

'Velika poljička ljekaruša', koju je u izdanju Ogranka MH u Splitu priredio profesora emeritus Nikola Kujundžić, predstavljena je u omiškom Centru za kulturu.

Kako je Kujundžić u proteklih pet godina objavio i četiri knjige humoristične proze (Ne zaboravi se smijati; Drugo će vrime; Ježić; Priče iz dubine), na početku programa ukratko ih je predstavio urednik knjige Mladen Vuković, zaželjevši da u velikom buketu omiških udruga i ustanova uskoro bude još jedna ruža - Ogranak Matice hrvatske koji bi trebalo osnovati u gradu na ušću Cetine.

O Društvu Poljičana 'Sveti Jure' Priko te autoru knjige govorio je knez Darijo Radović, a skupu su nazočila i druga dva mala poljička kneza - Željko Karaman i Ante Markičević, koji je s Ivanom Gojsalićem bio u odori Poljičke povijesne postrojbe. U glazbenom dijelu programa pjevala je Lucija Žulj, članica KUD Dalmacija iz Dugog Rata.

Nakon 'Poljičke ljekaruše fra Petra Kaštelana', ovo je druga poljička ljekaruša koju priređuje Nikola Kujundžić, dugogodišnji dekan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, koji i sam proizvodi ljekoviti pripravak - čaj 'Primus' od biljke podlanuša.

Velika poljička ljekaruša napisana je u 18. stoljeću na području Poljica. Budući da je sačuvala i nalazi se u vlasništvu akademika Josipa Bratulića, filologa, povjesničara književnosti i bibliofila, priređivač knjige Nikola Kujundžić predložio je da se nazove Velika poljička (Bratulićeva) ljekaruša jer sadrži više od 1200 recepata na 288 nepaginiranih stranica ispisanih rukom istog autora, crnom tintom, latinicom hrvatskim jezikom.

- Dobro je očuvana, tek manji dio je nečitak. Većina recepata odnosi se na liječenje ljudi, manji dio na liječenje životinja, a samo nekoliko recepata su savjeti za domaćinstvo. Bogatstvom sadržaja izričaja i naputaka za liječenje nadovezuje se na niz sličnih rukopisa koji čine dragocjeni segment hrvatske medicinske, farmaceutske i kulturne baštine - kazao je Nikola Kujundžić. 

Vaša reakcija na temu