Uskoro zanimljiv skup 'Siverić nekad i danas', povod je 150. obljetnice posjeta cara Franje Josipa I. rudniku ugljena

Bliži se početak znanstveno-stručnog skupa 'Siverić nekad i danas - u povodu 150. obljetnice posjeta cara Franje Josipa I. rudniku ugljena Siverić', koji organizira Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju. Suorganizatori su Institut Ruđer Bošković, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veleučilište u Šibeniku, Pučko otvoreno učilište Drniš, Turistička zajednica grada Drniša, Mjesni odbor Siverić, Kulturna organizacija NIIT iz Zagreba i Kulturno-društvena udruga Ribaso.

Skup će se održati 5. i 6. lipnja u Drnišu. Dana 7. lipnja predviđen je stručni izlet za sudionike.

'Cilj je ovog skupa razmotriti različite aspekte koji su pridonijeli društvenom, gospodarskom i kulturnom razvoju nekad značajnog rudarskog naselja Siverić i, s obzirom na vrijedno baštinsko nasljeđe, osmisliti i predložiti pravce kulturno-gospodarskog razvoja u budućnosti.

Na skupu sudjeluju ugledni znanstvenici s hrvatskih sveučilišta i instituta te stručnjaci za različita područja, koji će predstaviti cjelovitu sliku Siverića nekad i danas. U 40 izlaganja bit će obrađen širok raspon tema - od geologije i rudarstva do industrijskog razvoja, hidrologije, povijesti, kulture, demografije, arhitekture, školstva itd. Radovi s ovoga skupa ujedno su priprema za opsežnu monografiju Siverića koju će objaviti Sveučilište u Zadru', ističu organizatori.

Nude i kratki presjek povijesti Siverića. Njegov je razvoj, naime, vezan uz rudnik ugljena. Uz istarski Labin, Siverić je bio najznačajniji jadranski rudnik ugljena u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. O njegovoj važnosti govori i posjet cara Franje Josipa I. koji je, na putovanju po Dalmatinskoj zagori u travnju 1875., prije točno 150 godina, obišao i ugljenokop u Siveriću.

'Za potrebe rudnika izgrađena je prateća infrastruktura koja je modernizirala cijelo područje: 70-ih godina 19. stoljeća puštena je u promet željeznička pruga Siverić-Šibenik i Siverić-Split, a 1909. gradnjom hidrocentrale u Roškom slapu na rijeci Krki uvedena je elektrifikacija ugljenokopa. Sagrađene su poslovne zgrade i stanovi za radnike - objekti koji danas predstavljaju vrijedan primjer industrijske arhitekture i kulturne baštine. Godine 1875. otvorena je osnovna škola, najstarija u tom području.

Nakon Drugog svjetskog rata, s povećanom proizvodnjom ugljena, ubrzano se nastavio gospodarski i društveni razvoj Siverića. U rudarskom poduzeću bilo je zaposleno više od dvije tisuće radnika, sagrađeni su objekti za javnu namjenu (dom kulture, ambulanta, vodovod, hotel, nova škola, nogometno igralište itd.), a društveni je život bio ispunjen bogatim sadržajima.

Zatvaranjem rudnika 1970-ih gasila su se radna mjesta što je rezultiralo sve većim iseljavanjem stanovništva. Danas u Siveriću, koji je stradao u Domovinskom ratu, živi oko 400 stanovnika, uglavnom starije dobi, a radno sposobno stanovništvo vezano je poslovima za obližnje gradove. Upravo zbog značenja Siverića u prošlosti i njegove vrijedne kulturno-povijesne baštine, Sveučilište u Zadru organizira ovaj skup na kojem će se ta ostavština sagledati i valorizirati na najvišoj znanstveno-stručnoj razini. Bit će to i poticaj za revitalizaciju siverićkog kulturnog i industrijskog nasljeđa kojem bi se dali novi sadržaji, a time unaprijedilo i život zajednice', navode.