VELIKO PRIZNANJE Roman Vatrena vila Nenada Stojkovića pobjednik književnog natječaja GKK-a

Rukopis 'Vatrena vila' (Legenda Mile Gojsalić) autora Nenada Stojkovića proglašen je najboljim rukopisom pristiglim na Književni natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir koji je GKK ove godine raspisala po peti put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti.

Roman Vatrena vila bit će premijerno predstavljen u utorak 20. prosinca u 18.30 sati u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu u sklopu obilježavanja 1170. obljetnice potpisivanja Trpimirove povelje u kojoj se prvi put spominje ime 'Hrvat' i 'crkva blaženog Jurja u mjestu Putalj', prva kršćanska crkva koja se može povezati s hrvatskim vladarima, a po kojoj je današnji Kaštel Sućurac dobio ime, povodom 1130. obljetnice potpisivanja Muncimirove povelje, povodom 630. obljetnice izgradnje prve obrambene kule nadbiskupa Andrije Benzija na morskoj obali te u sklopu obilježavanja Dana Gradske knjižnice Kaštela.

Autoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela. Pokrovitelji Književnog natječaja Knez Trpimir za 2022.godinu su Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo kulture i medija RH.

Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.

Svrha Književnog natječaja GKK za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.

Gradska knjižnica Kaštela Književni natječaj Knez Trpimir pokrenula je i iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti i kolijevci hrvatske povijesti čuva prijepis Trpimirove darovnice iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti), u kojoj se po prvi put spominje ime Hrvat.