O simbolici Velikog tjedna, pripremama za Uskrs, najveći kršćanski blagdan, i poruci koju nosi vjernicima, ali i proslavi u svjetlu zdravstvenog stanja Pape Franje u Intervjuu tjedna Media servisa govorio je fra Stjepan Brčina. Razgovor je vodila Marijana Mišura.
Posljednji su dani korizme. Vrijeme je to, prema njegovim riječima, u kojem smo se trebali približiti Bogu.
'Korizma ima svoj smisao jer je to vrijeme posta, odricanja, molitve i ono služi da čovjek nekako obrati svoje srce, da se približi Bogu, pa ako je netko učinio nešto od ovih djela - svakako je trebao, prije svega, približiti se Bogu; to je smisao. Vjerujem da su mnogi iskoristili ovo milosno vrijeme i promijenili svoje srce i doživjeli neku blizinu Božju, jaču', naveo je.
Ljudi se u korizmi odriču cigareta, alkohola, slatkog, ali često nisu sigurni kada završava odricanje, odnosno kada je kraj korizme.
'Korizma ima 40 dana posta, znači bez nedjelja, i ona završava četvrtak prije večere gospodnje - dakle, sa četvrtkom završava tih 40 dana posta. Međutim nas i dalje obvezuju ova tri dana koja ulazimo u sveto trodnevlje postiti, četvrtak, petak i subota, kada čekamo Uskrs. Onda s Uskrsom završava post, pojasnio je.
Govoreći o simbolici dana u Velikom tjednu, fra Brčina je istaknuo kako su to intenzivni dani. Veliki četvrtak, podsjetio je, bio je dan posljednje večere koju je Isus imao sa svojim učenicima prije smrti.
'Na toj posljednjoj večeri uspostavio je euharistiju. Sam Isus rekao je tada: tko jede i pije tijelo i krv moju - imat će u sebi život vječni. Tada je uspostavljen i svećenički red, taj dan je jako bitan i za nas svećenike', napomenuo je.
Kazao je potom kako se na Veliki petak spominjemo Isusove smrti.
'I to je jedini dan u godini kada se ne slavi misa, već obredi preminuća. Isto tako, taj dan u crkvi se moli križni put i razmišlja se posebno o muci. Taj dan je dan mira, dan šutnje, kao nešto veliko što se iščekuje', obrazložio je.
Velika subota priprema je za vazmena bdijenja na kojima, kako je naglasio fra Brčina, već počinje Uskrs.
'Imali smo u crkvi one ljude koji su odrasli i koji možda nisu primili neke sakramente ili neki sakrament - katekumene koji će te iste večeri primiti sakrament pod svetom misom. Tako je i to obogaćeno liturgijski s novim kršćanima ili onima kojima je nedostajao neki od sakramenta. S tim smo ušli doslovce u slavlje Uskrsa', naveo je.
Pojašnjavajući zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan, fra Brčina je rekao kako je smisao Isusovog dolaska da spasi vjernike, otkupi ih od grijeha, ali i da im otvori nebo.
'Isus nas je došao osloboditi od grijeha da nam da život vječni. I žrtvu je podnio upravo na križu jer se ondje moć sotone slomila. Đavao nije mogao vjerovati da je Isus toliko lud da će se dati iz ljubavi prema nekome do kraja, a on se iz ljubavi prema svakom čovjeku dao razapeti i umro je. Umro je, bio je u grobu samo tri dana i uskrsnuo je, dakle na taj način nam je otvorio nebo jer je sam rekao - idem vam pripraviti mjesto', pojasnio je.
I zato je, zaključio je, Uskrs najveći.
'Dakle, za nas je to toliko važno zato što nitko od ljudi nije imao čistu krv koja bi mogla pobijediti sotonu - osim Isusa Krista. Zato je sin Božji došao na ovaj svijet i kroz žrtvu koju je učinio zapravo je slomio moć sotone, pobijedio je, a nas oslobodio ropstva grijeha jer nitko od nas se nije mogao sam očistiti od toga', rekao je.
Upitan je i kakvu poruku Uskrs donosi vjernicima u današnje vrijeme, kada na njih utječu neizvjesnost i zbivanja u svijetu.
'Ono čime se hranimo - to i postajemo. Dakle, ovisi što unosimo u sebe, za nas kršćane i mi živimo u godini nade, jest upravo vjera jamstvo mira u srcu. Nama prvo treba prvo mir u srcu, a imat ćemo ga kada zaista vjerujemo čvrsto da Bog sve vodi i da ja ne ovisim od ovoga svijeta', kazao je.
Pravi kršćanin se, smatra, ne može povesti strujom u kojoj se stalno hrani dezinformacijama i informacijama koje obeshrabruju, čine depresivnim i siju strah. Poručio je kako vjernici vjeruju u duh Isusa Krista koji je milostan i donosi mir.
'Prva poruka Uskrsa kad je Isus uskrsnuo i došao učenicima? Mir vama. Dakle, ja vam dajem mir, ne onaj koji vam daje ovaj svijet - i to je najljepše jer nama se stalno priča da nam u svijetu žele osigurati mir. Što ga više žele osigurati, imam osjećaj da ga sve više gubimo, ali poanta je da kršćanin može živjeti u ovome svijetu, može živjeti okružen i ratovima, i problemima, i svime, a imati miru u srcu jer taj mir dolazi od Boga', naveo je.
Poruka je to koju šalje i vjernicima dok se pripremaju za Uskrs, ali, dodao je, dodatno bi je produbio riječima - uskrsnite ljudi, Isus je živ danas.
'Svaka osoba koja se želi promijeniti i koja želi uskrsnuti u srcu - a mislim da je to potrebno jer mi nekada, kako kaže Isus u Svetom pismu, ispovijedamo ustima da je Isus Bog, ali srcem smo daleko - trebamo zaista vjerovati u uskrsnuće, biti radosni, optimistični i to takvi svjedočiti. A nekad imam osjećaj da mi ljudi govorimo da vjerujemo, a jednostavno se ne odričemo - ne odričemo se ni straha, ni depresije, ni tuge, ni ostaloga i nikako da uskrsnemo. Evo, meni je želja i poruka svima onima za Uskrs koji me slušaju - uskrsnite u srcu', poručio je.
Govoreći o uskrsnim običajima, fra Brčina je istaknuo kako je kod ovog blagdana najljepše to što se čovjek kroz 40 dana može pripremiti duhovno. Kada to učini, dodao je, neće mu naškoditi običaji vezani uz pojedine lokalne tradicije.
'Nedavno su mi postavili pitanje - kako to da se Uskrs ne slavi toliko kao Božić i ne doživljavaju ljudi Uskrs. Ja kažem - super je ovako. Zašto? Zato što Uskrs nisu uspjeli iskomercijalizirati. Kad ga uspoređujete s Božićem, imamo jednu situaciju gdje se mjesec dana buči oko tog adventa, oko Božića, svi su u nekoj idili - pod navodnicima. Ne volim čuti riječ čarolija jer Božić nije čarolija, mi znamo što je. Uskrs je totalno nešto drugo, imamo 40 dana pripreme, uspjeli smo sačuvati ono duhovno od svjetovnog', izjavio je.
Ove godine Uskrsne ceremonije u Vatikanu protječu nešto drugačije s obzirom na zdravstveno stanje pape Franje.
'Pa ja vjerujem da će papa, poznavajući ga - ipak je to jedan veliki borac - koliko god bude mogao sa svojim zdravljem biti nazočan i prisutan, ali to ćemo vidjeti, to je teško prognozirati. Vjernici će - čak i ako ne bude nazočan vidljivo pred kamerama i pred crkvom - biti uz njega, kao što se vidjelo i sada dok je bio u bolnici, tako da će oni osjetiti svakako njegovu prisutnost', zaključio je.
U lipnju će se održati još jedan tradicionalan Antunovski hod mladih. Fra Brčina je otkrio kako teku pripreme.
'Veliko zanimanje već vlada, mislim da imamo već oko 25 gradova prijavljenih, autobusima dolaze. To nam je već znak da se dosta zanimaju, a imamo još dva mjeseca. Pripremamo se i tehnički i duhovno. Naglasit ću da nam je možda važnija ova duhovna dimenzija, mi zaista želimo da oni svi koji dođu i koje pozivam ovim putem, koji dođu iz Hrvatske ili dijaspore, da dožive duhovnu obnovu. Mi konstantno već sada molimo za sve one koji će doći', rekao je.
Cijeli intervju može se poslušati na YouTube kanalu Media servisa.