Župne crkve otoka Brača: Selačka se naziva katedralom, a ložiški zvonik drži se najljepšim

Župne crkve otoka Brača oslikavaju društveni položaj zajednica na otoku uglavnom u novom vijeku. Tome je razlog činjenica da je većina današnjih mjesta nastala spuštanjem stanovništva na obale tek od 15. st. nadalje, pa su tako i župne crkve u njima novovjeke. Nije stoga čudno da župna crkva Donjeg Humca, jednog od najstarijih živućih naselja na otoku, ima najdulji kontinuitet sakralne funkcije među današnjim župnim crkvama na otoku. On je posvjedočen u svetištu u kojem su sačuvani gabariti nekadašnje ranoromaničke crkve s najstarijom freskom na otoku. Kako su nastajala priobalna naselja, tako su se s vremenom nove župe odvajale od starijih župa u unutrašnjosti te su se gradile nove župne crkve. Taj proces počinje sa 16. stoljećem, kada se grade prve faze župnih crkava u Sutivanu, Mircima, Postirima i Pučišćima. Ipak je najizrazitiji biljeg na župnim crkvama otoka Brača ostavilo vrijeme baroka (17. i 18. stoljeće). Tada su podizane, proširivane i preuređivane mnoge bračke župne crkve te podizani brojni oltari.

Barok je kao omiljen stil na Braču dugo trajao, pa se čak i krajem 19. st. u Dolu gradi crkva s pročeljem u baroknoj tradiciji. Među graditeljima tog razdoblja najdublji je trag ostavio Ignacije Macanović, trogirski graditelj koji je radio na crkvama u Pučišćima, Gornjem Humcu, Nerežišćima i Milni. Jedno su od dojmljivih obilježja baroka na otoku zvonici sa završnom lukovicom, kakvi su izgrađeni u Pučišćima, Donjem Humcu i Sutivanu.

Najvrjedniji su doprinos interijeru župnih crkava djela mletačkih majstora 16. i 17. stoljeća. U Škripu i Pučišćima nalaze se oltarne pale Palme Mlađeg, u Nerežišćima Ridolfijeva pala, u Splitskoj Bassanova pala, u Milni Dizianijeva i Balestrina pala. Iako nije iz župne crkve (s obzirom na itinerar), ovdje je vrijedno spomenuti Tintorettovu veliku oltarnu palu koja se danas čuva u dominikanskoj pinakoteci u Bolu.

Novo doba ostavilo je kao najdojmljivije dva spomenika, zvonik župne crkve u Ložišćima i župnu crkvu u Selcima. Ložiški zvonik Ivana Rendića među zaljubljenicima u baštinu otoka slovi kao najljepši. Jednako tako, selačka se župna crkva zbog svoje monumentalnosti, najvišeg zvonika na otoku i osebujnih stilskih obilježja ne bez razloga često naziva katedralom.