Uoči plenarne rasprave Europskog parlamenta u Strasbourgu o razornim toplinskim valovima, šumskim požarima i sušama u Europi te poukama iz ljeta 2026., zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Međugrupe za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu Željana Zovko istaknula je da Europska unija mora napraviti daljnji iskorak od reagiranja nakon katastrofe prema sustavu koji se temelji na prevenciji, pripravnosti i brzom raspoređivanju zajedničkih kapaciteta.
Rasprava s Vijećem i Europskom komisijom održat će se u utorak, 15. rujna, nakon ljeta tijekom kojeg su ekstremne temperature, suše i veliki požari ponovno pogodili brojne dijelove Europe. Za Zovko su ovogodišnji požari u Hrvatskoj, od velikog požara na području Omiša i Lokve Rogoznice do aktualnog požara na Braču, konkretan pokazatelj zašto civilna zaštita mora biti sastavni dio ukupne europske sigurnosti i otpornosti.
Veliki požar koji je u kolovozu pogodio područje Omiša i Lokve Rogoznice zahvatio je oko tisuću hektara. Samo nekoliko tjedana poslije Hrvatska se ponovno suočava s velikim požarom, ovaj put na otoku Braču. Požar koji je izbio na području Ložišća proširio se prema drugim dijelovima otoka, zbog čega su angažirane velike zemaljske i zračne vatrogasne snage. Ovakvi događaji pokazuju koliko brzo požar može prerasti iz lokalnog incidenta u krizu koja ugrožava stanovništvo, domove, infrastrukturu i gospodarstvo, ali i koliko geografija može otežati odgovor, osobito na otocima gdje evakuacija i doprema pomoći ovise o zračnim i pomorskim kapacitetima.
'Kada gori Dalmacija, kada su ugroženi ljudski životi, domovi i egzistencija naših građana, tada govorimo o sigurnosti u njezinu najizravnijem smislu. Omiš i Brač još su jednom pokazali koliko je važna spremnost naših vatrogasaca, ali i koliko brzo razmjeri katastrofe mogu zahtijevati dodatne kapacitete. Europa mora biti sposobna pomoći brzo, organizirano i s unaprijed pripremljenim resursima', poručila je Zovko.
Gotovo 11 milijardi eura za snažniju europsku pripravnost
Plenarna rasprava odvija se paralelno s radom na novoj reformi Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, za koji se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru predviđa gotovo 11 milijardi eura.
Zovko na novom zakonodavnom okviru radi kao izvjestiteljica Kluba zastupnika Europske pučke stranke za mišljenje Odbora za sigurnost i obranu (SEDE). Posebno se založila za povezivanje civilne zaštite sa širom europskom sigurnosnom pripravnošću, uz jasno očuvanje civilnog karaktera Mehanizma i odgovornosti država članica za upravljanje krizama.
Uz požare, poplave, potrese i druge prirodne katastrofe, novi sustav mora biti spreman i za posljedice ratova, hibridnih i kibernetičkih napada, prekida opskrbe, ugrožavanja kritične infrastrukture, zdravstvenih kriza te kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika.
Jedan od ključnih prioriteta Zovko jest omogućiti da se europski kapaciteti pripreme i, kada pouzdane procjene pokažu neposrednu opasnost, prethodno rasporede umjesto da se čeka da nacionalni sustav bude preopterećen. To podrazumijeva snažnije i brže raspoložive rescEU kapacitete, strateške europske pričuve, bolju prekograničnu koordinaciju te jasnije procedure za aktiviranje europske pomoći.
'Na ovom predmetu radim još od prethodne reforme Mehanizma koja je dovela do razvoja rescEU-a. U sadašnjoj reformi, kao izvjestiteljica EPP-a u Odboru za sigurnost i obranu, zalagala sam se da europska civilna zaštita odgovori i na novu sigurnosnu stvarnost: zaštitu kritične infrastrukture, hibridne prijetnje, civilno-vojnu suradnju, interoperabilnost s NATO-om, djelovanje prije katastrofe te bolju zaštitu otoka i pograničnih područja. Istodobno, države članice moraju ostati u središtu upravljanja krizama', istaknula je Zovko.
Zovko se zalaže i za praktično povezivanje civilnih i vojnih kapaciteta kada to zahtijeva zaštita stanovništva. Logistički, transportni, medicinski i drugi vojni resursi koji mogu pomoći u velikoj civilnoj katastrofi trebaju se moći brzo staviti na raspolaganje, ali uz jasno civilno vodstvo operacije. Gdje to povećava učinkovitost, potrebno je osigurati i interoperabilnost s postojećim NATO standardima i strukturama civilne pripravnosti, bez dupliciranja postojećih sustava i stvaranja nove birokracije.
'Nije cilj militarizirati civilnu zaštitu. Cilj je da u trenutku kada su ljudski životi ugroženi Europa zna koje resurse ima, gdje se oni nalaze i kako ih može staviti u funkciju u najkraćem mogućem roku. Ne možemo si dopustiti da u svakoj velikoj krizi ponovno utvrđujemo tko ima zrakoplove, medicinske kapacitete, transport ili opremu koja nam je potrebna', naglasila je Zovko.
Brač pokazuje zašto otoci zahtijevaju poseban pristup
Aktualni požar na Braču posebno potvrđuje jedan od prioriteta koje je Zovko ugradila u svoj rad na novom Mehanizmu – posebne potrebe otoka, ruralnih, udaljenih i pograničnih područja.
Hrvatska, s više od tisuću otoka, dugom i razvedenom obalom te brojnim područjima do kojih je pristup u kriznim situacijama otežan, ima iskustvo koje mora biti uzeto u obzir pri europskom planiranju. Za otočne sredine pripravnost mora unaprijed računati na ograničene pristupne pravce, potrebu za zračnim i pomorskim transportom, dovoljan broj protupožarnih zrakoplova te mogućnost prethodnog raspoređivanja ljudi i opreme kada meteorološki i drugi pokazatelji upućuju na neposrednu opasnost.
'Brač danas najbolje pokazuje zašto sam inzistirala da se otoci izričito uzmu u obzir u europskom planiranju civilne zaštite. Kada izbije veliki požar na otoku, nije dovoljno imati kapacitete – morate ih moći dovesti do ljudi na vrijeme. Geografska udaljenost ne smije značiti nižu razinu zaštite europskih građana“, poručila je Zovko.
Od stvaranja rescEU-a do nove reforme
Aktualna reforma nastavak je rada Zovko na europskoj civilnoj zaštiti koji traje još od prethodnog saziva Europskog parlamenta. Još 2018. godine, kao izvjestiteljica Odbora za razvoj Europskog parlamenta za reformu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, sudjelovala je u oblikovanju snažnijeg zajedničkog europskog odgovora na prirodne i druge katastrofe. Ta je reforma otvorila put razvoju rescEU-a, zajedničke europske pričuve koja danas uključuje protupožarne zrakoplove, medicinske i druge kapacitete koji se mogu mobilizirati kada nacionalne mogućnosti nisu dovoljne.
Kao potpredsjednica Međugrupe Europskog parlamenta za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, Zovko je u Europskom parlamentu ugostila i predstavnike Hrvatske vatrogasne zajednice, kako bi hrvatski vatrogasci europskim institucijama izravno predstavili svoja iskustva, potrebe i izazove s terena.
Podržala je i snažnije povezivanje vatrogasnih zajednica na europskoj razini te pozdravila osnivanje Europske udruge vatrogasaca (EUFFAS) u Berlinu kao važan korak prema strukturiranijem zastupanju interesa vatrogasnih službi i boljoj razmjeni iskustava među državama članicama.
'Vatrogasci su prvi na terenu kada je sustav stavljen na najveći test. Zato europsku politiku civilne zaštite ne možemo graditi samo u institucijama. Iskustvo hrvatskih vatrogasaca, posebno nakon požara kakve smo vidjeli ovog ljeta, mora biti dio europskih odluka o tome kakve kapacitete trebamo, gdje ih trebamo imati i koliko ih brzo možemo staviti u funkciju', istaknula je Zovko.
Pouke ljeta 2026. moraju postati konkretne odluke
Uoči rasprave u Strasbourgu Zovko očekuje da iskustvo ljeta 2026. bude pretočeno u konkretne odluke: veće i dostupnije europske kapacitete, snažnije ulaganje u prevenciju i pripravnost, bolju zaštitu otoka i udaljenih područja, učinkovitije korištenje znanstvenih prognoza i sustava ranog upozoravanja te mogućnost djelovanja prije nego što katastrofa dosegne razmjere koje nacionalne službe više ne mogu same kontrolirati.
'Ljeto iza nas pokazalo je da Europa ne može čekati sljedeću katastrofu kako bi utvrdila što joj nedostaje. Omiš i Brač nisu apstraktni primjeri – iza tih požara su ljudi, obitelji, vatrogasci, domovi i zajednice koje moramo zaštititi. Građani od Europe očekuju sigurnost i kada je riječ o vanjskim prijetnjama i kada požar, toplinski val, potres, poplava ili druga velika kriza ugroze njihov život. Na izgradnji tog sustava radimo od 2018. Sada ga moramo učiniti bržim, snažnijim i, prije svega, spremnim prije nego što katastrofa nastupi', zaključila je Zovko.
