Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za ribarstvo (PECH), Željana Zovko, uputila je snažan apel tijekom rasprave o borbi protiv prekograničnog ilegalnog ribolova u Sredozemlju, upozorivši na ozbiljne propuste u provedbi europskih pravila na moru.
U svom obraćanju istaknula je primjer otoka Palagruže, udaljenog hrvatskog otoka u središtu Jadrana, koji predstavlja jedno od najosjetljivijih i najvrjednijih morskih područja u regiji. Naglasila je kako se radi o prostoru iznimne bioraznolikosti koji je kroz generacije hranio lokalne ribarske zajednice, ali koji je danas sve više izložen nekontroliranoj i ilegalnoj eksploataciji.
Pozivajući se na svjedočanstva s terena, Zovko je upozorila na alarmantne promjene – nestanak lokalnih ribara, sustavni izlov zaštićenih vrsta te korištenje destruktivnih metoda koje nepovratno oštećuju morsko dno i krhke ekosustave.
Posebno je naglasila kako problem ilegalnog ribolova više nije isključivo lokalnog karaktera, već sve češće uključuje prekogranične aktivnosti subjekata iz drugih država članica, čime se izravno dovodi u pitanje pravednost i vjerodostojnost europskih pravila.
‘Nezakoniti izlov, korištenje zabranjenih alata i ponovljeni prekršaji ne mogu ostati bez ozbiljnih posljedica. Potrebne su snažnije, odvraćajuće sankcije i jasna politička poruka da se takve prakse neće tolerirati’, poručila je Zovko.
Upozorila je kako bez stvarne prisutnosti nadzornih službi na terenu, osobito u udaljenim područjima poput Palagruže, europski propisi ostaju mrtvo slovo na papiru.
Istaknula je pritom ključni problem provedbe: ‘Možemo govoriti o politikama i zakonodavnom okviru, ali ako se pravila ne provode na moru, onda politika ostaje samo teorija.’
Govoreći o širem kontekstu, naglasila je kako se Zajednička ribarstvena politika ne smije ocjenjivati isključivo kroz propise, već kroz konkretne rezultate na terenu, upozorivši na rastući jaz između donesenih pravila i njihove stvarne primjene.
Zovko je upozorila na tri ključna rizika: degradaciju osjetljivih morskih ekosustava, ekonomsku nepravdu za ribare koji poštuju pravila te gubitak povjerenja u europske institucije u prekograničnom kontekstu.
Zaključno je pozvala Europska komisija na hitno djelovanje, jačanje koordinacije među državama članicama te snažniju ulogu Europska agencija za kontrolu ribarstva na terenu.
Naglasila je kako slučaj Palagruže nije izoliran incident, već upozorenje na sustavni problem provedbe europskih pravila te test vjerodostojnosti Europske unije u zaštiti svojih morskih resursa — prije nego što šteta postane nepovratna.