PRIČA O GRBOVIMA NA PODRUČJU HRVATSKE: Što je u XIV. stoljeću zabilježio nepoznati španjolski redovnik
Clipeus Croatorum Piše: Mate Božić

PRIČA O GRBOVIMA NA PODRUČJU HRVATSKE: Što je u XIV. stoljeću zabilježio nepoznati španjolski redovnik

U djelu je zabilježen i 'znamen (tj. zastava) kralja Slavonije', kao i 'znamen (tj. zastava) kralja Neretve'

Začetke heraldičke teorije na prostoru Hrvatske, odnosno zanimanja za grbove s područja Hrvatske pod vidom njihova bilježenja i proučavanja, možemo pratiti još od druge polovice XIII. stoljeća, odnosno gotovo neposredno nakon pojave prvih grbova u hrvatskim krajevima. Heraldička znamenja koja su u tom periodu zabilježena u inozemnim grbovnicima i sličnim djelima odnose se na vladarske, kasnije zemaljske grbove, poput znamenja s tri leopardove glave - današnjeg grba Dalmacije.

Grb knezova Krčkih kao znamenje 'kralja Slavonije' i 'gospodara (brda) Bosne', rukopis djela 'Libro del conosçimiento' s ilustracijama iz XV. st.

Jedan od takvih primjera je i ilustrirano djelo jednog nepoznatog španjolskog redovnika, koje najvjerojatnije potječe iz osamdesetih godina XIV. stoljeća, a nosi naslov: 'Libro del conosçimiento de todos los rregnos et tierras e señoríos que son por el mundo et de las señales et armas que han.' Naime, u tom je djelu, koje sadrži naslikana znamenja različitih zemalja, zabilježen i 'znamen (tj. zastava) kralja Slavonije', kao i 'znamen (tj. zastava) kralja Neretve'.  Tako opisujući znamen 'kralja Slavonije' autor navodi: 'i stigoh u jedan grad, koji zovu Sena (Senj) koji je u Slavoniji i drugi koji zovu Jara (Zadar) i kralj ove Slavonije ima za znamenje žutu zastavu na polovine; u crvenoj polovici, koja je blizu motke je bijela zvijezda, a druga polovina kraja je žuta.'  Zanimljivo je kako autor putopisa isto znamenje 'kralja' srednjovjekovne 'Slavonije' pripisuje i susjednoj Bosni, koju je tom prilikom također navodno posjetio i to sljedećim riječima: 'U kraljevini Slavoniji ima gorski lanac veoma visok koji zovu Brda Bosne ... I gospodar ovih brda ima zastavu kao što je ima kralj Slavonije'.   

Neretvansko-dubrovačko znamenje kao zastava 'kralja' zemlje 'Narent' (Neretve), rukopis djela 'Libro del conosçimiento' s ilustracijama iz XV. st.

Nadalje, opisujući zastavu 'kralja' zemlje 'Narent' (Neretve) anonimi autor piše sljedeće: 'I otputovao sam iz Bosne i krenuo dalje prema obali do grada 'Sara' (tj. Zadra), i od tamo do 'Sinbichona' (tj. Šibenika) i prema 'Narenti' (tj. 'Neretvi'). I kralj ove zemlje ima na svojem znamenju raščetvorenu zastavu, dvije četvorine purpurne, a dvije bijele, kao ovako'.  Iako se ovo znamenje pripisivalo Kotromanićima, poznato je kako je taj velikaški rod još od 1249. koristio posve drugačije znamenje (ljevokosu ili kosu gredu na crvenom polju), te se može zaključiti kako se 'purpurno-bijela' raščetvorena zastava odnosi na posve drugi kontekst i značenje vezan uz portulane tj. pomorske karte. 

Na hrvatskom dijelu istočne obale Jadranskog mora zastave s prikazima: Sv. Krševana (za grad Zadar) i Sv. Vlaha (za grad Dubrovnik) - portulan iz 1318. (autor Pietro Vesconte)

Naime, anonimni redovnik je svoje znanje o znamenjima europskih zemalja koje je navodno posjetio najvjerojatnije crpio iz pomorskih karata na kojima su ta znamenja bila zabilježena u obliku zastava. Portulani su, uz kartografski prikaz i iscrpne podatke o plovidbenim rutama, sadržavali ujedno i obavijesti o lukama i obalama koje su prikazivali. Tako su na sačuvanim pomorskim kartama hrvatske obale Jadranskog mora još od prvih desetljeća XIV. stoljeća vidljiva i znamenja gradova ili grbovi pojedinih feudalnih gospodara koji su u određenom razdoblju vladali nad nekom važnom lukom ili područjem. Primjerice, na portulanu iz 1318., kojeg je autor Pietro Vesconte, na hrvatskoj obali Jadrana uz pojedine gradove zabilježene su zastave s gradskim zaštitnicima: uz Zadar zastava s likom sv. Krševana, a uz Dubrovnik zastava s likom sv. Vlaha.


Istočnojadranska obala prikazana na pomorskoj karti Angelina Dalorta iz 1325.

Nadalje, prikaz znamenja 'kralja' zemlje 'Narent' (Neretve) - kako ga naziva španjolski redovnik, tj. plavo-srebrne raščetvorene  zastave smještene na područje delte rijeke Neretve može se primjetiti na portulanu koji se pripisuje Angelinu Dalortu, a nastao je oko 1325. godine. Također na istom portulanu je vidljiva i pravokutna zastava u središtu koje je bijela kružnica s crvenim križem u sredini. Koplje zastave s opisanim znamenjem smješteno je na područje Šibenika. Uz spomenuto 'šibensko', već opisano 'neretvansko' znamenje raščetvorene zastave prikazano je i na portulanu Angelina Dulcerta, koji je nastao oko 1339. Na istom portulanu može se primjetiti i prikaz zastave 'kralja Slavonije' kako je imenuje anonimni autor - crveno-zlatna zastava sa srebrnom zvijezdom na crvenoj polovici. Koplje te zastave, na kojoj je zapravo prikazan grb knezova Krčkih, smješteno je u grad Senj. Iste zastave tj. znamenja ('neretvansko', 'šibensko' i 'senjsko') prikazana su i na 'Katalonskom atlasu' Abrahama i Jehude Cresquesa iz 1375. te portulanu Guillema Solera, koji je nastao oko 1380. 


Prikaz hrvatske obale na 'Katalonskom atlasu' iz 1375. sa zastavama na kojima su tri znamenja: 'senjsko', 'šibensko' i 'neretvansko'

S obzirom na znamenja na pojedinim portulanima može se uočiti određeni povijesni kontekst pojave tih simbola. Primjerice, zastava 'kralja Slavonije' u španjolskom izvoru - tj. 'senjsko' znamenje, koje je na portulanima prisutno od 1339., upućuje na vlast knezova Krčkih nad tom vrlo značajnom jadranskom lukom. Naime, Senj je od 1271. bio pod upravom knezova Krčkih, koji su od 1302. bili i senjski knezovi. Iako je vojska kralja Matijaša Korvina 1469. iz grada protjerala rod Krčkih tj. Frankopana i zauzela Senj, koji je zatim postao slobodnim kraljevskim gradom, zastava s grbom Krčkih smještena uz Senj pojavljuje se na portulanima kontinuirano sve do početka XVII. stoljeća, unatoč tome što je vlast tog velikaškog roda nad gradom iščezla u drugoj polovici XV. stoljeća.

Hrvatska obala prikazana na portulanu Gabriela de Vallsece iz 1439. s plavo-srebrno raščetvorenom zastavom smještenom u grad Dubrovnik

Znamenje 'kralja' zemlje 'Narent' (Neretve), koje se kontinuirano pojavljuje na nizu portulana od početka XIV. do druge polovice XVII. stoljeća, odnosi se na raščetvorenu zastavu (u prvim portulanima plavo-srebrno, a u kasnijim često crveno-srebrno) koja na ranijim portulanima označava deltu Neretve, tj. područje poznatog neretvanskog trgovišta Drijeva ('portum Narenti'), a na kasnijim portulanima, primjerice na portulanu Gabriela de Vallsece koji datira iz 1439., u sam grad Dubrovnik. S obzirom na tu promjenu bitno je naglasiti kako su upravo Dubrovčani u Drijevima (kasnijoj Gabeli) imali svoju trgovačku koloniju, a ugovorom između Dubrovnika i srpskih vladara Nemanjića 1186. dubrovačkim trgovcima je zajamčena sloboda trgovanja na području Drijeva. Prema tome može se zaključiti kako se znamenje Drijeva kao dubrovačkog trgovišta na pomorskim kartama XIV. i XV. stoljeća ujedno odnosilo i na sam grad Dubrovnik. 

Shematski prikaz Dubrovnika i gradske luke s natpisom 'Ragusa' uz plavo-crveno raščetvorenu zastavu na jednom portulanu iz 1555.

Isti ili slični prikazi spomenutih grbova tj. znamenja ('senjskog', 'šibenskog' i neretvansko-dubrovačkog) redovito su se pojavljivali i na brojnim kasnijim portulanima, koji su nastajali tijekom XV., XVI. pa čak i XVII. stoljeća. Na posljednjem srednjovjekovnom portulanu koji potječe iz 1492. godine, a kojeg je izradio Portugalac Jorge de Aguiar, na prikazu hrvatske obale ne pojavljuje se ni „senjsko“ ni „šibensko“, nego isključivo neretvansko-dubrovačko znamenje predstavljeno na do tada nezabilježen, specifičan način: u obliku zastave šahirane vjerojatno zeleno-srebrno 7x7 koja je smještena u središnju točku hrvatske obale Jadranskog mora, tj. grad Trogir.

Prikaz istočnojadranske obale na portugalskom portulanu Jorgea de Aguira iz 1492.

Spomenuta zastava podsjeća na šahirana polja grba Kraljevine Hrvatske, koji se također po prvi put pojavljuje tijekom posljednjeg desetljeća XV. stoljeća. Osim toga, zanimljivo je kako je na istom portulanu zabilježen i prikaz gotovo istovjetne zastave šahirane 6x6 srebrno-crveno i to na području sjeverne obale Crnoga mora, iznad poluotoka Krima. S obzirom na ostala znamenja i grbove na spomenutom portulanu prikaz dvaju gotovo identičnih znamenja na toj pomorskoj karti mogao bi upućivati na postojanje dubrovačkog trgovačkog uporišta ili nekog oblika utjecaja na području sjeverne obale Crnoga mora, gdje su Dubrovčani doista krajem XV. st. uživali posebne trgovačke i plovidbene povlastice u odnosu na druge trgovce sa Zapada, zahvaljujući svojim specifičnim odnosima s Osmanlijskim Carstvom.

Neretvansko-dubrovačko znamenje na portulanu iz 1492. s kopljem smještenim u Trogir i (vjerojatno isto znamenje) na području sjeverno od Krima; isto znamenje smješteno u Dubrovnik na portulanu iz 1550.

S obzirom na simboliku raščetvorene zastave pripisane Drijevima (tj. Dubrovniku) na brojnim srednjovjekovnim portulanima, bitno je istaknuti kako sačuvani dubrovački komunalni pečati XIII. i XIV. stoljeća (tj. iz 1279. i 1396. godine) uz središnji lik dubrovačkog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha prikazuju i gradske bedeme, odnosno tvrđavu s kruništima. Prema tome, slijedom već ustanovljenog obrasca o heraldičkom preoblikovanju/supstituciji tvrđave ili tvrđavnog, obrambenog zida u šahirana ili raščetvorena polja moglo bi se zaključiti kako raščetvorena zastava (raznih boja) na pomorskim kartama, pripisana Drijevima odnosno Dubrovniku, zapravo predstavlja pojednostavljeni prikaz dubrovačkih gradskih zidina, slično kao što su i šahirana polja grba Kraljevine Hrvatske oblikovanog krajem XV. stoljeća reprezentirala stilizirani prikaz bedema - tj. simbol Hrvatske kao onovremenog 'predziđa kršćanstva' ('Antemurale Christianitatis') suočenog s osvajanjima islamskih Osmanlija. 


Državni pečat Dubrovačke Republike/komune, sred. XV.  - sred. XVI. st.; detalj gradskih zidina s pečata i neretvansko-dubrovačko znamenje u jednom izdanju djela 'Libro del conocimiento'

O tim i nekim drugim aspektima razvoja hrvatske heraldike kao teorije i prakse u kasnijim stoljećima više će biti riječi prilikom današnjeg predavanja ravnateljice Hrvatskog pomorskog muzeja Split dr. sc. Danke Radić ('Trogirska heraldika od XII. do XX. stoljeća'), koje će biti održano u 18 sati u prostorima Filozofskog fakulteta u Splitu u organizaciji udruge 'Toma Arhiđakon'  i Hrvatskog plemićkog zbora

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare