Ante Čikotić: Gradonačelnik je potpuno u krivu kada stvara dojam da se treba boriti sa Zagrebom za upravljanje Marjanom!

Ante Čikotić se protivi putu kojim je krenuo Andro Krstulović Opara kada je Marjan u pitanju.
 
- Godišnje pravne osobe koje rade na području Splita kroz parafiskalni namet 'Naknade za općekorisne funkcije šuma' uplate približno 6 milijuna kuna. Zadnjih 20-ak godina splitsko gospodarstvo uplatilo je državi i Hrvatskim šumama više od 130 milijuna kuna na osnovu te naknade. Marjan, nažalost, nema od toga ništa. Zato je pogrešan Oparin zaključak koji lobira kod ministra da se spriječi upravljanjem Marjanom iz Zagreba. Sam naziv javne ustanove 'Javna ustanova za UPRAVLJANJE park šumom Marjan...' govori da se upravlja iz Splita i u budućnosti će se upravljati, a Hrvatske šume su po zakonu vlasnici šume u ime RH i neće je odnijeti iz Splita - navodi Čikotić.

On smatra da svoja nastojanja i djelovanja trebamo usmjeriti da se novac koji izlazi iz Splita preko parafiskalnog nameta za šume vrati kroz gospodarenje šumskim područjem na marjanskom poluotoku.

- Tezu o upravljanju iz Zagreba koju javno prezentiraju kolega Goran Kotur i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan Robert Koharević, a sada i gradonačelnik Opara koji je krenuo u spašavanje šuma na Marjanu od Republike Hrvatske nije istinita. Ta mogućnost ne postoji. Ni zakonska ni teoretska - drži Čikotić, pa nastavlja:

- Kome smeta da Hrvatske šume o svom trošku bave onim što im je djelatnost i zašto imaju stručne i educirane kadrove, a to je uzgoj, prirodno i umjetno pomlađivanje sadnjom, pošumljivanje te njegu šume (čišćenje mladica i uklanjanje nepoželjnih vrsta drveća i grmlja, sječe i kresanje grana). Dakle, upravljanje ostaje na javnoj ustanovi koja treba učinkovitije nastaviti upravljati i nadzirati rad.

Mostov gradski vijećnik iznosi još neke podatke...

- Nažalost, po izvještajima koje smo kao vijećnici dobili i ulazeći u strukturu rashoda i stavimo li u omjer ukupne rashode koji se odnose na zaposlene i ukupne rashode društva (6.948.333/ 8.286.625) dolazimo do podatka da troškovi zaposlenih čine čak 83,85% od ukupnih rashoda budžeta javne ustanove dok se minimalni iznos troši za investicijsko ulaganje u prostor zaštićene prirodne vrijednosti. Od osnutka javne ustanove 2005. građani Splita su u nju uložili preko 40 milijuna kuna. Pogled unatrag i pogled danas prema Marjanu nam kaže da smo putem zakazali s tim konceptom i da nam trebaju novi racionalniji i bolji modeli upravljanja. Činjenica je da JU Maksimir koji ima približnu površinu od cca 300 ha kao Marjan zapošljava samo devet visokoobrazovanih zaposlenih nasuprot 58 zaposlenika koji rade u Javnoj ustanovi za upravljanje Park šumom Marjan.

Na kraju poručuje:

- Marjanska šuma sve se više suši. Stanje 'splitskih pluća' je alarmantno. Moramo reagirati i pronaći najbolje rješenje. Kao naš doprinos ovoj važnoj raspravi želimo skrenuti pozornost na činjenicu da se koordiniraju aktivnosti prema Ministarstvu i Hrvatskim šumama i da veći dio koje poslovni subjekti uplaćuju preusmjeri namjenski prema gospodarenju šumama i provedu ubrzane mjere biološke obnove. Marjanu treba dovesti u funkciju i obnoviti zapuštene sadržaje i aktivnosti koji će biti alternativa građanima i gostima nasuprot trgovačkim centrima za druženje i boravak obitelji. Potrebna nam je učinkovitost upravljanja i mjerljivi rezultati rada, a ne nepotrebno stvaranje emocija i dojma otpora vanjskom neprijatelju zbog naše dobrobiti.