Film 'Gazda: Početak' o Miroslavu Kutli prikazan u Zlatnim vratima, autori dokumentarca Splićane podsjetili kako je počela ofenziva na Slobodnu Dalmaciju

Splitska projekcija filma 'Gazda: Početak' autora Darija Juričana koji se bavi odbjeglim osuđenim tajkunom Miroslavom Kutlom, ali i na jednom mjestu pokazuje spregu politike i pravosuđa za odabrane, nije napunila kinoteku Zlatna vrata kao njegov uradak o Ivici Todoriću prikazan na istom mjestu prije 15-ak mjeseci. Ali, oni koji su došli imali su što vidjeti. Istina, gotovo sve je poznato o Kutli, ali istraživački novinari Mašenjka Bačić i Saša Paparella, čija je knjiga promovirana uz film, dali su sebi truda za složiti mozaik. Posebice Mašenjka Bačić koja je podsjetila na štrajk u Slobodnoj Dalmaciji 90-ih kada su se novinari protivili preuzimanju, kako je rekao Boris Dežulović, jedine tada slobodne novine. No, štrajk je, podsjetili su sugovornici, nasilno prekinut, a dnevna novina je otišla u Kutline ruke.

- Danas, 25 godina nakon, ista imena su u impressumu Slobodne Dalmacije kao i u Kutlino vrijeme. Sve je isto, samo Kutle više nema - ustvrdio je Dežulović.

Zanimljivo, na kraju filma se navodi kako je ruku pomoći Kutli pružao i bivši dekan Zbora prebendara Mijo Gabrić za kojeg je nedavno u medijima objavljeno kako je sudjelovao u pronevjeri 50 milijuna kuna crkvenog novca. Kutle je, prema filmu, dobio korištenje prostora na Kaptolu u kojemu je bila gluha soba, zaštićena od prisluškivanja.
Film počinje objavom Titove smrti i plačem punog Poljuda, pa ide  preko osnivanja HDZ-a, izbora, privatizacije...  Jedan od osnivača HDZ-a je i Miroslav Kutle koji je koncem 90-ih izbačen iz te stranke,  2000.-ih počinje dizanje optužnica, ali je osuđen za jednu jedinu aferu, pretvorbu Gradskih podruma. Redatelj ga je našao u Bosni i Hercegovini, kratko možemo vidjeti kao izgleda, ali odbio je dati izjavu. Kroz film se pokazuje i njegovo velebno imanje u Hrvatskoj.

Izabrao je redatelj zanimljive govornike o čovjeku koji je privatizirao 174 tvrtke, a iza sebe ostavio pustoš, najviše u Splitu i Dalmaciji. Stoga jedina mana filmu može ići na račun toga što se nije više posvetilo haranju splitskih giganata, Prime, Jadrantekstila, Milsa, Slobodne Dalmacije...

- Prije pretvorbe Split je brojao 80 tisuća radnih mjesta, a nakon toga upola manje - kaže Mate Buljubašić.

Marko Veselica, Vladimir Šeks, Ivić Pašalić, Tomislav Karamarko, Ivan Aralica, Anka Kutle, sestra bivšeg 'guvernera Dalmacije', kako su ga nazvali, zatim Ćiro Grubišić, Ljubo Ćesić Rojs, Kutlin suradnik Tomislav Dragun, Stipe Mesić, Čedo Prodanović, Marijan Hanžeković, Ivan Kapetanović koji je htio kupiti Slobodnu Dalmaciju, Mate Buljubašić, Jakov Juretić, samo su neki od govornika u filmu koji su prikazali Kutlu sa svih strana.

Grubišić tako svjedoči da je Tuđman u privatizaciji najviše nade polagao u Kutlu, drugi kaže da su ga gurali Gojko Šušak i Ivić Pašalić. Inače, Kutle i zagrebački mesar Grubišić su koncem 80-ih osiguravali prostor za djelovanje HDZ-a. Osim toga, Kutle je i financirao HDZ.

Dotaknuo se redatelj i Vinka Grubišića, čelnika Jadran filma koji je, prema navodima, spojio Kutlu i Ninoslava Pavića.

Zanimljivo, na prvim prijavama je policija počela intenzivno raditi 1998. godine, a tadašnji šef Vladimir Faber svjedočio je o pritiscima na rad. Ruku pomoći dao mu je tadašnji načelnik Policijske uprave zagrebačke, bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Ovaj tvrdi da je Faber pomiješao slučajeve i da je s Tuđmanom pričao o drugom slučaju i da je pokojni predsjednik dao podršku radu policije. Ivić Pašalić pak tvrdi da ništa od navedenoga nije istina, ali Juričan poentira uz dozu ironije kako je nedugo nakon početka istraga Karamarko smijenjen.

- Kriminalitet se oblačio u domoljubne boje, a policiju koja istražuje taj kriminal prozivalo se da podriva ideju hrvatske države - govori Faber.

Zakon o privatizaciji je usvojen mjesec dana nakon krvavog Uskrsa, a u filmu odvjetnik Čedo Prodanović, nekadašnji državni odvjetnik, govori kako se dogodila nevjerojatna sječa kadrova u pravosuđu, te da još nemamo kadrove koji bi pratili trag novca, financijske forenzičare. Prisilnom sječom otišlo je, kaže, 1700 do 2000 ljudi iz pravosuđa što se nije moglo kompenzirati, a birale su se zamjene na temelju političke podobnosti.

U filmu se govori i da je Split neuralgična točka, tko njim vlada, drži Hrvatsku i trebalo je slomiti otpor. Stoga je počela ofenziva na Slobodnu Dalmaciju i podlistak Feral. Kutle nakon preuzimanja novine u mikrofone izjavljuje da 'Slobodna Dalmacija više neće biti antihrvatska'.

Šokantna je rečenica Milivoja Špike da je odustao od kupnje Jadrantekstila jer je dobio prijetnju da će mu ubiti dijete. Tužna je i izjava predsjednika Udruge malih dioničara Jadrantekstila Jakova Juretića. Naime, na Juričanov upit što bi sada promijenio u borbi za spas ove firme i raskrinkavanja svega što se dogodilo s Kutlom, odgovorio je da ništa više nije moguće od onoga što jesu napravili.
Obraćali su se, naime, svim institucijama, ali svugdje je dogovor bila šutnja.

Spomenimo još i da se u filmu prikazuju Kutline veze s Ivićem Pašalićem, navodi se i da je on peti ortak iz Dubrovačke banke i ortak u aferi Grupo kojoj je redatelj posvetio nešto više pažnje. Ivića Pašalića nije policija nikada ispitala iako postoji skica ugovora na kojemu je njegovo ime. Nestanak transkripta iz Tuđmanovog ureda također se spominje u filmu.

U filmu je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa predstavljen kao sudac koji je znao za ilegalne posjete Kutli u istražnom zatvoru.  Sessa je pak u medijima poručio podupirateljima Juričana 'neka mu svakako i dalje novčano pomažu jer će mu novac trebati za sudske troškove'. Zbog te izjave predsjednika Vrhovnog suda Juričan se obratio Državnom sudbenom vijeću i predsjednici, a uvodno je prije projekcije i pročitao Sessine riječi.

Nama je komentirao da je takva Sessina prijetnja, odnosno najava tužbe s prejudiciranom presudom i novčanom kaznom, nedopustiva, bezobrazna i bahata.

- Da je moralan, podnio bi konzekvence zbog toga i prepustio časno mjesto nekome tko je sposoban i odgovoran za izvršavati svoju zadaću. Problem je i što je predsjednik DIP-a, i ako takva osoba negira čin da je znao za ilegalne posjete Kutli, što je onda još spreman negirati? - retorički pita.

Juričan je publici rekao i da ne rade filmove, nego spomenike, a na upit komu će posvetiti sljedeći film, odgovorio je: 'Nećemo Kerumu'.

Otkrio je i da ga je što se tiče Slobodne Dalmacije fascinirala spoznaja da ta priča još nije gotova i da se još vode sudske bitke.

- Postoji poduzeće, pravna osoba koja se zove stečajna masa Globus grupa i 'fajta' se protiv svih malih dioničara još iz 1995. godine - čudi se Juričan.

Ostao je dugo autorski tim pričati s publikom u kinoteci, a među ostalim su kazali i da je i današnji ministar Goran Marić podnio jednu prijavu protiv Kutle, koja gotovo 18 godina nije riješena.