Stiglitz u Splitu: Jedino je razlika između najbogatijih i najsiromašnijih u stalnom porastu

Američki nobelovac prof.dr.sc. Josepf E. Stiglitz tijekom posjeta Splitu gostovao je na konferenciji 'Izazovi Europe', održao predavanje na Sveučilištu, te posjetio i splitskog gradonačelnika Ivu Baldasara. Kruna dolaska u grad pod Marjanom bila je dodjela počasnog doktorata jednom od najutjecajnijih ekonomista današnjice, nakon kojega se obratio punoj dvorani Ekonomskog fakulteta.

Rektor Šimun Anđelinović je ustvrdio kako Stiglitz kao inovator i idejni začetnik nove generacije ekonomista zaslužuje mjesto među rijetkima koji su dobili titulu počasnog doktora splitskog Sveučilišta.

Dekan Željko Garača ustvrdio je kako je dodjela doktorata vrhunac proslave 40. godišnjice Ekonomskog fakulteta. Uvjeren je i da će ovaj čin doprinijeti podizanju međunarodnog ugleda Sveučilišta u Splitu.

Nobelovac Stiglitz u predavanju je naveo kako je veliki broj ekonomista ostao zatečen krizom 2008. godine jer je nisu previdjeli vjerujući u stabilnost tržišta. Tržište ne rješava, pojasnio je, sve naše probleme. 

- Ekonomisti prečesto govore o tržištu kao entitetu, iako smo zapravo mi ti koji određuju pravila tržišne igre.  Posljedice krize osjećamo i danas, a jedino što je u neprestanom porastu jest razmjer između najbogatijih i najsiromašnijih. Zabrinjava činjenica da posljednju trećinu stoljeća većina građana stagnira u ekonomskom vidu dok se oni na vrhu dodatno bogate -  poručio je.

Ekonomija inovacije, nastavio je, polako pronalazi put na sveučilištima, ali znanost treba podršku vlada.

- Ako postoji pravni okvir koji dozvoljava da vlasnici korporacija uzimaju sebi sve veći profit, a nitko se ne zauzima za prava malih radnika i poticanje sindikalnih aktivnosti, ne možemo se dugoročno razvijati i stvarati društvo pravedno za sve. Treba dati prostora idejama o ekonomskoj efikasnosti i pravednom društvu - ustvrdio je Stiglitz.

Također, dodajmo da je tijekom dana na konferenciji zaključio i da bi Hrvatska trebala ograničiti podizanje kredita u stranoj valuti.

Na upit o 'švicarcima', kazao je da ljudima koji su dizali kredite nisu pravilno objašnjene sve okolnosti.

- I to dovodi do pitanja bi li se takvi krediti mogli smatrati predatorskim, odnosno treba li doći do konverzije u hrvatsku valutu - rekao je.

Euro je, naveo je, bio politički projekt dok europska politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti dovoljno održiva.

- Osim toga, središnja banka je bila usmjerena na inflaciju, a ne na zapošljavanje i rast. Ono što bi Hrvatska trebala napraviti je da promijeni Europu - iznio je.

Politika stezanja remena koju su Njemačka, Amerika i Europska komisija nametnuli Grčkoj i Španjolskoj, a promovira se i u Hrvatskoj, je pogrešna i dovodi do depresije. 

- Njemačka prijeti narušavanjem svjetske ravnoteže zbog toga što višak na jednoj strani stvara još veći deficit na drugoj strani - upozorio je Stiglitz.

Kao zanimljivost dodajmo da je i prilikom posjeta splitskom gradonačelniku naveo kako se nakon izlaska SAD-a iz recesije, Amerikanci okreću gradonačelnicima većih gradova, a gube povjerenje u središnju vlast. Odnosno veliki gradovi su nositelji krucijalnih rješavanja problema poput stvaranja novih radnih mjesta. Drugim riječima, naglasio je važnost decentralizacije vlasti.

- Ja sam mu kazao da, nažalost, mi nemamo takve ovlasti, ali mi se čini da se povijest ponavlja na čudan način, tako da nije isključeno da ćemo i mi ponovo doći u situaciju da, kao nekada davno, gradovi budu važniji od središnje vlasti - prenio nam je gradonačelnik Baldasar.