'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Triler o prijateljstvu, nadi i otpornosti ljudskog duha

O AUTORU: Carl Valdemar Jussi Henry Adler-Olsen (Kopenhagen, 1950.) danski je pisac koji je nakon raznih studija i raznih zanimanja započeo književnu karijeru 1984. s dvjema knjigama o Grouchu Marxu. Prethodno je kao tinejdžer svirao gitaru u nekoliko pop-sastava, kasnije studirao medicinu, sociologiju i film. Krajem 1970-ih radio je u raznim područjima izdavačke industrije kao što su scenariji za stripove, lektura i novinarstvo. Politički studiji, filmsko obrazovanje i odrastanje kao sina psihijatra dali su Jussiju Adler-Olsenu uvid u pisanje o raznolikim temama kao što su duboko ludilo, sudbine na koje utječe društvo i međunarodne zavjere. 

Uspjehe je počeo nizati prvijencem, romanom 'Alfabethuset' 1997. (Kuća abecede), no pravu slavu stekao knjigom 'Žena u kavezu' 2007, prvom iz serijala o danskom istražnom 'Sektoru Q'. Knjige iz serijala su mu donijele i brojne književne nagrade, romani prevedeni u više od 40 zemalja svijeta, a produkcijske kuće Zentropa i Nordisk Film otkupile su i filmska prava za cijeli serijal. 

IZ SADRŽAJA: Godine 1944. dvojica britanskih pilota, James i Bryan, prijatelji od djetinjstva, oboreni su nad Njemačkom. Znajući da će biti pogubljeni kao špijuni ako padnu u ruke Nijemaca, uspiju se ubaciti u bolnički vlak koji prevozi duševno rastrojene pripadnike elitnih SS-odreda. U nadi da će im se pružiti prilika za bijeg, James i Bryan izbace dvojicu umirućih vojnika i zauzmu njihove postelje. Kada završe u Kući abecede, bolnici za mentalno oboljele u samom srcu Njemačke, daleko iza ratnih linija, njihov je jedini spas glumiti da su i sami ludi. No, koliko se dugo mogu tako pretvarati a da i sami ne izgube razum?

Kako vrijeme odmiče, sve je jasnije da u toj igri pretvaranja nisu usamljeni...

OSVRT: Pročitao sam 'Kuću abecede' još 2018. i već tada sam na Goodreadsu zapisao da mi se Jussijev debitantski roman puno više sviđa od serijala s inspektorom Morckom. Čak i nakon čitanja sedam od osam prevedenih i deset napisanih dijelova Olsenovog Sektora Q (nekako sam preskočio #7 'Žena s ožiljkom'), moje mišljenje ostaje isto. Birajući knjige za ovaj Timbar, čak sam razmišljao hoću li radije objasniti što mi se ne sviđa u nedavno pročitanoj 'Žrtvi 2117' (#8) ili Jussija predstaviti s upravo reizdanom 'Kućom abecede'.

U vašem i Jussijevom interesu, predlažem da svakako nabavite primjerak ovog debitantskog romana. Priča o dva saveznička pilota koji završe u njemačkoj mentalnoj ustanovi nakon što su oboreni, držala me zarobljenim uz knjigu od prvih stranica. Napisana je filmskom dinamikom, puna akcije s puno obrata. Ne očekujte ratni ili dokumentarni roman, bitke, taktike ili rovove. Rat je u pozadini, a 'Kuća abecede' više je psihološki triler o preživljavanju u nenormalnim uvjetima i granicama ljudske izdržljivosti. Triler o prijateljstvu, nadi i otpornosti ljudskog duha.

S obzirom na Olsenovu blizinu slavnoj skandinavskoj spisateljskoj skupini  kojoj krv kaplje sa stranica, ne čudi mnogo nasilnih scena. Atmosfera mentalne ustanove i klaustrofobija, bolnički eksperimenti i mučenja povremeno podsjećaju na 'Let iznad kukavičjeg gnijezda' ili druge trilere s mentalnim ustanovama, no metode su ovdje puno brutalnije. Adler-Olsenova biografija i djetinjstvo, gdje je zbog očeve profesije prolazio kroz ludnice, jamče autentičan pogled unutar zidina.

Prijateljstvo, žrtva i izdaja ključne su riječi ovog romana koji na svojih 450 stranica ima sporih dijelova, ali je kraj furiozan.

OCJENA: Ovo reizdanje mami me da još jednom pročitam 'Kuću abecede' pa šaljem punu preporuku, puni aplauz.