Foto: Hakanai, IKS Festival 2015 Komentar Nele Sisarić: Stručnjaci moraju sukreirati reformu kulturne politike na nacionalnom nivou

Komentar Nele Sisarić: Stručnjaci moraju sukreirati reformu kulturne politike na nacionalnom nivou

Godina 2017. bit će rekordna po broju dostupnih EU fondova za sve sektore, pa i kulturu

Imamo ministricu kulture a i dobili smo Odbor za znanost, obrazovanje i kulturu. I dok nestrpljivo čekamo tko su izabrani stručni ljudi koji će nadopuniti redove nove političke elite iz domene znanosti, obrazovanja i kulture kao vanjski suradnici Odbora, pitam se na koji način će nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pristupiti problemu neizglasanog Nacrta prijedloga o Zakonu o kulturnim vijećima koji je bio ljetos na javnoj raspravi.

Novi Nacrt prijedloga Zakon o kulturnim vijećima stavljen je na raspravu sa zainteresiranom javnošću, ali ondašnje Ministarstvo kulture na čelu s gosp. Hasanbegovićem nije imalo vremena isti Nacrt staviti i na raspravu i usvajanje u Sabor a nije mi poznato je li tadašnji Odbor za znanost, obrazovanje i kulturu imao priliku dati mišljenje o predmetnom Zakonu. I dok čekamo povlačenje Nacrta ili pak neke nove izmjene u njemu prisjetimo se njegovih 'osušenih grana'.

Novi Nacrt Zakona o kulturnim vijećima izbacuje termin 'suodlučivanje o utvrđivanju kulturne politike' kod opisa djelokruga Vijeća u kulturi, 'stručnjaci afirmirani na polju umjetnosti i kulture' postali su samo 'drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima', izbrisan je članak o financiranju kulture nacionalnih manjina kao i Vijeće za financiranje međunarodnih projekta - jer nije zaživjelo.

Prvi Zakon o kulturnim vijećima izglasan je 2001. godine, dok je 2004. godine omogućeno osnivanje kulturnih vijeća i u drugim gradovima, općinama i županijama te isti danas djeluje kao glavni generator financijske potpore za projekte i manifestacije od značaja na lokalitetima diljem Lijepe Naše.

Ako pogledamo propise tog Zakona kao i ostale zakone koji su više ili manje usklađeni s njim, kao primjerice Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi, primijetit ćemo da u Članku 9. stoji da su 'javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku… a osobito za ostvarivanje međunarodne kulturne suradnje na osnovi sporazuma i programa kulturne suradnje, kao i međunarodnim asocijacijama, što ih je prihvatila Hrvatska'. Dakle, zaključujemo da je ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine osnovni sporazum prema kojem bi svi zajednički međunarodni kulturni projekti mogli biti posebno financijski podržani.

Europski fond Kreativna Europa financira oko 60% ukupnih sredstava iz projekta dok ostalih 40% partnerska organizacijama mora 'matchirati' sama. Na nacionalnom nivou tu postoji 'Pravilnik o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura' koji omogućava od 20 do 40% udjela u financiranju hrvatskih partnera i to isključivo od onog dijela koji oni sami moraju unijeti u projekt dakle 40% - dok ostalih 60% nudi EU. Dodat ću da i za civilni sektor ima na raspolaganju puno više EU fondova u kojima kulturne organizacije mogu biti partneri i dobiti sredstva za provedbu aktivnosti poput INTERREG-a, Erasmus, fonda Europa za građane i drugih potpora iz Europskog socijalnog fonda. Europa Plus još je jedan model Nacionalne Zaklade za razvoj civilnog društva preko kojeg nudi 'matching' za dodatno sufinanciranje međunarodnih projekata. No, često dodatna financiranja moraju biti odobrena preko javnog natječaja i dok se to dogodi, sasvim sigurno je da nezavisni sektor mora trošiti sredstva iz vlastitih prihoda ako je provedba dobivenog EU projekt već krenula. Jesu li organizacije civilnog društva u Splitu dovoljno likvidne za podnijeti takve poteze?

Ako je Republika Hrvatska potpisala ugovor s Europskom komisijom za razvoj kulturnih djelatnosti kao najviša instanca, je li onda od poreznih obveznika, odnosno iz proračuna lokalnih samouprava, legitimno tražiti dodatno sufinanciranje za EU projekt? Grad Zagreb sve EU projekte kulturnih organizacija uredno potpomaže iz fonda Međunarodne suradnje po javnom natječaju za kulturne djelatnosti. Grad Split, pa i ponovimo - drugi najveći grad u državi, nema Vijeće za međunarodnu suradnju, a niti ima Vijeće za financiranje međunarodnih projekta, stoga organizacije nemaju podršku za adekvatnu provedbu EU projekta. Ipak nekoliko modela na nacionalnom nivou podržavaju jednokratne projekte međunarodne suradnje koje su nedovoljne za provedbu EU fonda u cijelosti. Ne zaboravimo da je ukinuta i Zaklada Hrvatska kuća koja je ujedno i sufinancirala moj odlazak u Tanzquartier Wien za vrijeme EUNIC stipendije Ministarstva kulture za mlade lidere u kulturi a samo djelomična financijska potpora stiže po javnom natječaju od Vijeća za međunarodne suradnje iz Ministarstva kulture i Zaklade Kultura nova. No kako je u provedbi EU fonda ipak potrebna stalna financijska potpora, osvrnut ću se i na rezultate javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture i to za glazbene i glazbene scenske umjetnosti u 2016. godinu budući da, po mom mišljenju, upravo takvi projekti trebaju graditi scenu Amfiteatra u Domu mladih.

Kao što vidimo, gradovi su u velikom nesrazmjeru po podijeli potpora pogotovo u svjetlu da se za glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti u Splitu odvaja tek manje od 3% dok zagrebački programi dobivaju podršku u iznosu 58,18% sveukupnog budžeta. Unutar tih postotaka, gostovanja splitskih umjetnika podržana su ukupno u iznosu 62 tisuće kuna, a zagrebački umjetnici za gostovanja dobivaju čak 1 milijun i 730 tisuća kuna. Osim toga, niti jedan projekt splitske organizacije u nakladničkoj djelatnosti tj. za izdavanje nosača zvuka nije na listi odobrenih projekata.

Platforma Doma mladih sasvim sigurno ide na natječaj Europskog socijalnog fonda za razvoj društveno kulturnog centra, te se ista sastoji od više organizacija civilnog društva. Budući da znam koliko je teško graditi publiku u Domu mladih na području glazbeno-scenske i izvedbene umjetnosti, koliko truda se mora uložiti da bi se stvari u tom prostoru pomaknule s mrtve točke, izdvojit ću one projekte za koje smatram da mogu nadopuniti program u Domu mladih s područja glazbeno-scenske djelatnosti i kojima svakako treba veća potpora i na lokalnoj i državnoj razini ako želimo vidjeti tu infrastrukturu u funkciji i nakon izgradnje - odličan i već svima poznat festival Dani nove glazbe, Nema labavo festival, Glazbena škola Josip Hatze, Glazbena mladež Split, festival Ispod bine, glazbeni program Koalicije udruge mladih, Glazbena udruga Artemis, MAG Festival, glazbena sekcija udruge Uzgon poznatija kao Zidar Betonsky i izvrstan festival na kojem se mogu čuti noviji eksperimenti i skladbe mladih pijanista iz cijelog svijeta - Piano Loop Festival.

Godina 2017. bit će rekordna po broju dostupnih EU fondova za sve sektore, pa i kulturu, a alokacije će biti veće od uobičajenih. Mogu li organizacije izvaninstitucionalne scene u Splitu izdržati EU fondove, posebice one iz fonda Kreativne Europe u kojemu sami moraju osigurati 40% posto financijskih sredstava, a da pri tom ne posežu za bankovnim kreditima?

O nepostojanju nacionalne kulturne strategije već sam pisala. Moje skromno mišljenje o stvaranju nacionalne strategije kulturnog razvitka sastoji se od analize rezultata javnih potreba kroz vrijeme, definiranje faktora za podjelu financijskih sredstava (stupanj razvijenosti grada/općina odnosno indeks razvijenosti, broj stanovnika gradova/općina stoga i izdvajanje za kulturu per capita, broj i stupanj razvoja organizacija civilnog društva i ustanova u kulturi po gradovima/općinama koja zahtijevaju stabilna financiranja i financiranja po projektima, podrške novim inicijativama, broj europskih programa, indeks kulturnog turizma, itd.) Potom odrediti postotak za ukupni financijski iznos po lokalitetima/gradovima na godišnjoj razini, ali i u četverogodišnjem planu koji ce biti okvir za ravnopravnu podjelu usklađenu po kriterijima Vijeća u kulturi Ministarstva kulture.
Upravo ovakav pristup može spriječiti neravnomjernost ulaganja u  kulturu u Hrvatskoj, omogućiti ravnopravno gradovima da se kulturno razviju kao i omogućiti razvoj glazbeno-scenske djelatnosti i međunarodnih projekata na sceni Amfiteatra u Domu mladih u Splitu, buduće infrastrukture u kulturi u drugom gradu po veličini u Hrvatskoj.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare