Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika (HALP) upozorava da Ministarstvo zdravstva, unatoč današnjoj najavi izmjena spornih minimalnih tehničkih uvjeta, još uvijek ne nudi konkretna rješenja za problem koji bi mogao dovesti do gubitka logopedske terapije za 7000 korisnika.
'Izostanak odgovora o opravdanosti propisanih uvjeta ostavlja dojam da Ministarstvo ne shvaća dovoljno ozbiljno upozorenja struke i moguće posljedice za korisnike. HALP traži da se svi sporni uvjeti preispitaju na temelju stvarnih podataka i specifičnosti logopedske djelatnosti. Logoped nije stomatolog ni fizioterapeut - način rada i potrebe korisnika bitno su drukčiji, pa se jednaki prostorni kriteriji ne mogu propisivati svim zdravstvenim djelatnostima bez prethodne stručne analize', napominju predstavnici.
Nakon upozorenja HALP-a da bi zbog novih minimalnih tehničkih uvjeta brojne privatne logopedske prakse mogle zatvoriti svoja vrata, Ministarstvo zdravstva najavilo je izmjene standarda. Međutim još nije poznato koji će se uvjeti mijenjati ni na temelju čega. HALP poziva da se prije donošenja odluka provede stručna analiza kojom će se definirati koji su uvjeti doista nužni za kvalitetnu terapiju i ima li u svim dijelovima Hrvatske dovoljno prostora koji ih zadovoljavaju. Bez takve analize privatne će prakse, prema riječima predstavnika, i dalje biti izložene riziku zatvaranja zbog zahtjeva čija opravdanost nije jasno utvrđena.
Važno je podsjetiti da su Hrvatsko logopedsko društvo (HLD) i HALP još 24. studenoga 2025. ministrici zdravstva Ireni Hrstić uputili zajedničke prijedloge prostornih uvjeta, temeljene na konkretnim uvidima s terena. HLD je tada predlagao terapijsku prostoriju od najmanje 10 m², čekaonicu od najmanje 6 m² i jedan sanitarni čvor za prostore s do tri zaposlena logopeda. Ti se prijedlozi znatno razlikuju od trenutačno propisanih uvjeta, koji uključuju terapijsku prostoriju od 12 m², čekaonicu od 9 m² i dva sanitarna čvora. Stoga im nije jasno na temelju čega HLD danas danas podržava zahtjeve koji ne odgovaraju ranijim prijedlozima.
'Sporni prostorni uvjeti za logopede preuzeti su od drugih zdravstvenih djelatnosti, bez uvida u stvarno stanje. HALP je proveo anketu među 95 privatnih logopedskih praksi, u kojima radi 178 logopeda, a rezultati su pokazali da mnoge kvalitetnu terapiju provode u prostorijama od oko 10 m². Zato ostaje nejasno na temelju čega je određeno da je nužno upravo 12 m² i na koji bi način dodatna dva kvadratna metra poboljšala kvalitetu terapije.
HALP smatra da je potrebno preispitati i ostale prostorne zahtjeve, uzimajući u obzir realnost logopedskog rada. Terapija se često provodi individualno, kroz igru i uz didaktičke materijale, a ponekad i na podu, zbog čega je važniji funkcionalan prostor nego umivaonik koji nekim korisnicima može odvlačiti pozornost. Nije jasno ni zašto bi jedan logoped koji radi individualno s korisnikom morao imati dva sanitarna čvora, osobito kada ni HLD u ranijim prijedlozima nije tražio dva sanitarna čvora za prakse s do tri zaposlena logopeda', napominju predstavnici.
Iz HALP-a ističu da pristupačnost osobama s invaliditetom treba osigurati ondje gdje se takvim korisnicima pružaju usluge. Međutim dio logopeda ne radi s tim korisnicima, dok se dio terapije za osobe smanjene pokretljivosti provodi u obliku patronaže. Zato smatraju da nije opravdano svim privatnim kabinetima propisivati jednake zahtjeve bez uvažavanja načina rada i stvarnih potreba korisnika.
'Posebno zabrinjava što Ministarstvo inzistira na propisanim uvjetima iako prema javno iznesenim informacijama nema podatke o ukupnom broju privatnih logopedskih praksi u Hrvatskoj ni o tome koliko bi ih moglo biti zatvoreno. Ipak, očekuje da će se logopedi do 31. srpnja 2027. uskladiti preuređenjem ili preseljenjem. Pritom se zanemaruje da u unajmljenim prostorima često nije moguće mijenjati visinu stropa ili širinu vrata te da odgovarajući prostori nisu dostupni u svim dijelovima Hrvatske', navode.
U priopćenju Ministarstva navodi se i da će fokus biti na uvođenju logopedije u primarnu zdravstvenu zaštitu. HALP pozdravlja svaki korak koji će građanima ubrzati i približiti pristup terapiji. Međutim, naglašavaju, širenje dostupnosti logopedskih usluga mora značiti stvarno povećanje dostupnosti za korisnike, a ne gubitak postojeće terapije.
'Tijekom 2025. godine više od 18.000 korisnika koristilo je usluge privatnih logopeda, dok bi zatvaranjem kabineta, prema procjenama HALP-a, više od 7000 korisnika moglo izgubiti kontinuitet terapije. Za djecu kojoj je logopedska podrška važan dio razvoja svaki prekid terapije znači gubitak dragocjenog vremena i usporavanje postignutog napretka. U trenutku kada roditelji već mjesecima čekaju na prvi logopedski termin, prioritet mora biti osiguravanje pravodobne i redovite skrbi za svako dijete i u javnom i u privatnom sustavu.
Ministarstvo pritom još nije predstavilo konkretne mjere koje bi jamčile skraćivanje postojećih lista čekanja i spriječile dodatno smanjenje dostupnosti logopedskih usluga. Zato ne može odgovornost za posljedice novih uvjeta prebaciti isključivo na logopede očekujući da će se oni sami prilagoditi u zadanom roku.
Od Ministarstva se traži da prestane nagađati o mogućnosti prilagodbe, provede analizu utemeljenu na stvarnim podacima i jasno obrazloži svaki propisani zahtjev. Nije prihvatljivo da se tek nakon mogućeg zatvaranja kabineta utvrđuje koliko je korisnika ostalo bez terapije. Ministarstvo mora djelovati sada, razgovarati s privatnim logopedima, izmijeniti sve sporne odredbe i osigurati da se kvaliteta i sigurnost logopedske skrbi unapređuju bez uništavanja postojećih kapaciteta', zaključuju.
Pozivaju građane da podrže logopede potpisivanjem peticije.
