Savjet Mosta za digitalno društvo i inovacije smatra da Hrvatska prije izgradnje velikih podatkovnih centara, osobito onih namijenjenih umjetnoj inteligenciji, mora definirati jasne nacionalne kriterije prema kojima će se procjenjivati njihova opravdanost i korist za hrvatski nacionalni interes. Stavovi i preporuke njegovih predstavnika o toj temi prihvaćeni su na sjednici predsjedništva Mosta.
'Razvoj umjetne inteligencije i rast potreba za računalnom snagom čine podatkovne centre važnim dijelom buduće gospodarske i digitalne infrastrukture. Hrvatska zato ne treba biti zatvorena prema takvim investicijama, ali ne treba ni prihvatiti svaki projekt samo zato što se predstavlja kao tehnološki razvoj.
Veliki podatkovni centri, osobito oni namijenjeni umjetnoj inteligenciji, troše velike količine električne energije i vode, zauzimaju prostor, opterećuju lokalnu infrastrukturu i mogu imati dugoročan utjecaj na okoliš i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Istodobno su dugoročni smjerovi razvoja umjetne inteligencije i posljedice njezine široke primjene još uvijek teško predvidivi, zbog čega odluke o takvim projektima moraju biti donesene na temelju jasnih i unaprijed poznatih kriterija.
Savjet zato smatra da se opravdanost izgradnje velikih podatkovnih kapaciteta ne može svesti samo na vrijednost investicije, broj građevinskih radova ili opću tvrdnju da Hrvatskoj treba digitalizacija.
Ako projekt koristi hrvatsku energiju, vodu, prostor i javnu infrastrukturu, mora biti jasno što Hrvatska dobiva zauzvrat. Lokalna zajednica ne smije preuzeti energetske, okolišne i infrastrukturne troškove projekta dok se najveći dio njegove gospodarske koristi ostvaruje izvan Hrvatske.
Korist za Hrvatsku mora biti vidljiva kroz kvalitetna radna mjesta, uključivanje hrvatskih stručnjaka i poduzeća, razvoj domaće tehnološke industrije, prijenos znanja, ulaganja u lokalnu infrastrukturu i stvaranje novih domaćih kapaciteta. Samo smještanje velike računalne infrastrukture na hrvatski teritorij samo po sebi nije razvojna politika', istaknuli su iz Savjeta.
Naveli su nadalje kako je posebno pitanje digitalni suverenitet. Kod svakog velikog podatkovnog centra, smatraju, mora biti poznato tko infrastrukturom upravlja, tko ima pristup podacima, za čije se potrebe oni obrađuju te pod kojim se pravnim, regulatornim i sigurnosnim nadzorom nalaze.
Savjet je u svojim analizama razmatrao projekt Pantheon u Topuskom kao primjer koji pokazuje zašto je takav nacionalni okvir potreban. Istodobno Inovapro Green AI Data Center u Čaporicama kod Trilja navodi kao primjer razmjernijeg, lokalno integriranog i energetski promišljenijeg pristupa razvoju podatkovnih kapaciteta.
Savjet Mosta za digitalno društvo i inovacije zato predlaže uvođenje posebnih nacionalnih kriterija kao preduvjeta za izgradnju velikih podatkovnih centara. Oni, kako smatraju, trebaju obuhvatiti energetsku održivost, vodnu bilancu, zaštitu od buke, utjecaj na okoliš, sigurnosni audit, transparentnost vlasništva, korist za lokalnu zajednicu te jasna pravila o vrsti i namjeni podataka koji se obrađuju.
'Hrvatska treba biti otvorena tehnološkim investicijama, ali odluke o projektima koji desetljećima mogu određivati korištenje energetskih i vodnih resursa ne smiju se donositi parcijalno, od projekta do projekta, bez jasnog odgovora na pitanje što od tih investicija dugoročno ostaje hrvatskim građanima, gospodarstvu, znanstvenoj zajednici i državi', zaključili su iz Savjeta.
