Znate li da sat rada liječnika prema važećem sustavu obračuna plaća u Hrvatskoj u veljači vrijedi više nego u srpnju? I to značajno više. Drugim riječima, liječnik je po satu manje plaćen u srpnju, kada je zbog godišnjih odmora, manjka osoblja i povećanog opterećenja zdravstvenog sustava intenzitet posla znatno veći nego u veljači.
Razlog tome je način obračuna plaća u javnim službama, prema kojem vrijednost sata rada ovisi o mjesečnom fondu radnih sati. Tako u mjesecima koji imaju manje radnih sati, poput veljače, pojedinačni sat rada vrijedi više. U mjesecima s većim brojem radnih sati, poput srpnja, njegova vrijednost pada. Iako liječnik radi potpuno isti posao, s istom odgovornošću, znanjem i iskustvom, njegov sat rada nije jednako plaćen tijekom cijele godine. Ukratko, možemo slobodno utvrditi da država uštimava plaće.
Na tu su nelogičnost danas upozorili predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata, koji su pod nazivom 'Isti rad mora biti jednako plaćen' održali konferencije za novinare u Splitu, Zagrebu, Osijeku i Puli.
Na splitskoj konferenciji o problemu su govorili Josip Kedžo, specijalist kardiologije iz KBC-a Split i vršitelj dužnosti predsjednika Splitske podružnice Hrvatskog liječničkog sindikata, te profesor Ivica Bilić, član Glavnog odbora sindikata.
U veljači 24,07 eura, u srpnju 21,14 eura za isti sat rada
Koliko je razlika velika, najbolje pokazuju konkretni podaci koje je objavio Hrvatski liječnički sindikat.
Liječnik specijalist s deset godina radnog staža u veljači 2026. godine imao je bruto satnicu od 24,07 eura, dok je u srpnju ona iznosila 21,14 eura. Dakle, za isti sat rada, istog liječnika, razlika je 2,93 eura.
Još je izraženija razlika kod liječnika specijalizanata. Specijalizant s pet godina radnog staža u veljači je imao bruto satnicu od 18 eura, a u srpnju 15,81 euro.
Problem posebno dolazi do izražaja kod prekovremenog rada. Liječnici, naime, zbog nedostatka kadra odrađuju velik broj prekovremenih sati, a upravo se tijekom ljetnih mjeseci, kada mnogi zaposlenici koriste godišnje odmore, opterećenje dodatno povećava.
Kada se razlika u vrijednosti sata rada primijeni na velik broj prekovremenih sati, dežurstava i dodatnog rada, primanja liječnika, upozorava sindikat, mogu biti manja i za nekoliko stotina eura.
– Kako isti rad istog liječnika može vrijediti manje samo zato što je obavljen u drugom mjesecu? – upitao je Josip Kedžo.
Sustav počiva na gotovo tri milijuna prekovremenih sati godišnje
Upozorio je da takav način obračuna najviše pogađa upravo one liječnike koji najviše rade, odnosno one koji svojim prekovremenim radom nadoknađuju kronični nedostatak zdravstvenog osoblja.
Prema podacima Hrvatskog liječničkog sindikata, hrvatski liječnici godišnje odrade gotovo tri milijuna prekovremenih sati. Riječ je o golemom broju dodatnih radnih sati bez kojih bi funkcioniranje zdravstvenog sustava bilo znatno otežano.
– Paradoksalno je da upravo onda kada su sustavu najpotrebniji njihov pojedinačni sat rada vrijedi manje. Time liječnicima šaljemo apsurdnu poruku: što više radite i što više tereta preuzimate na sebe, to se vaš rad manje vrednuje – istaknuo je Kedžo.
Upozorio je da zdravstveni sustav već godinama u velikoj mjeri funkcionira zahvaljujući entuzijazmu i dodatnom angažmanu liječnika te da ovakav obračun samo dodatno demotivira one na kojima sustav počiva.
Sat rada u prosincu vrijedi manje nego u veljači, iako su plaće u međuvremenu rasle
Koliko je postojeći sustav nelogičan, prema tvrdnjama sindikata, pokazuje i usporedba veljače i prosinca. Naime, iako je tijekom godine osnovica za obračun plaća povećana za tri posto, sat rada u prosincu i dalje vrijedi manje nego u veljači.
To znači da povećanje osnovice ne mora nužno značiti i veću vrijednost pojedinačnog sata rada jer na njegov obračun utječe i broj radnih sati u određenom mjesecu.
Profesor dr. Ivica Bilić pojasnio je da se upravo zbog promjenjivog mjesečnog fonda sati događa situacija u kojoj liječnik za isti posao u različitim mjesecima ima različitu bruto satnicu.
Bilić je pojasnio da Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisuje načelo jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. Istodobno, postojeći sustav obračuna dovodi do toga da sat rada istog liječnika nema jednaku vrijednost tijekom godine.
Sindikat smatra da je takav model nepravedan, da dovodi u pitanje dosljednu primjenu zakonskog načela jednakog vrednovanja rada te da ga je potrebno preispitati u kontekstu europskih standarda zaštite radnog vremena i radnika.
– Ne možemo govoriti o modernom europskom zdravstvu, a istodobno tolerirati sustav u kojem jednaki sati rada nemaju istu vrijednost. Uređenje cijene liječničkog rada nije pitanje privilegija, nego jedan od nužnih koraka uvođenja reda i pravednosti u hrvatsko zdravstvo – poručio je Bilić i naglasio da sindikat ne traži opće povećanje plaća niti posebne povlastice za liječnike.
– Mi ćemo raditi kao što smo i dosad radili, ali inzistiramo na tome da se taj rad jednako vrednuje i jednako plaća. Ovo nije borba za veće plaće. Tražimo da isti rad ima istu vrijednost tijekom cijele godine – poručio je.
Problem pogađa i medicinske sestre te druge zdravstvene djelatnike
Iako su na problem upozorili liječnici, ovakav način obračuna ne odnosi se samo na njih.
– Ovdje se ne radi samo o liječnicima, nego o svim radnicima u zdravstvenom sustavu, osobito onima koji rade prekovremeno, u noćnim smjenama i vikendom, a koji su takvim obračunom zakinuti – rekao je Bilić.
Predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata tvrde da na problem upozoravaju već godinama, ali da unatoč razgovorima s nadležnim institucijama konkretno rješenje još nije pronađeno.
Prema Bilićevim riječima, pregovori se vode i s Ministarstvom zdravstva i s Ministarstvom rada jer je za promjenu postojećeg sustava obračuna plaća potrebna suradnja obaju ministarstava.
– O tome već godinama razgovaramo i pregovaramo, još otkako je problem uočen. Možda su i sami svjesni problema, ali rješenja se, nažalost, ne nude i ništa se ne događa. Mi to jednostavno više ne možemo tolerirati – rekao je Bilić.
Naglasio je da zakoni nisu nepromjenjivi i da ih treba mijenjati kada se pokaže da proizvode nepravedne posljedice.
– Zakoni nisu uklesani u kamen. Ako se pokaže da je nešto pogrešno i nepravedno, to treba promijeniti. Ovdje se radi upravo o nepravdi jer isti čovjek za isti rad dobiva različitu vrijednost sata rada ovisno o mjesecu – kazao je.
Liječnici najavljuju mogućnost tužbi: Državu bi to moglo stajati znatno više
Ako nadležna ministarstva nastave ignorirati problem, liječnici bi zaštitu svojih prava mogli potražiti sudskim putem.
Iz Hrvatskog liječničkog sindikata upozoravaju da bi velik broj potencijalnih tužbi, uz sudske troškove i kamate, mogao državni proračun opteretiti znatno više nego pravodobno rješavanje problema.
Sindikat pritom naglašava da mu sudski sporovi nisu cilj i da prednost daje dogovoru.
– Zašto bismo novac građana trošili na dugotrajne sudske postupke umjesto da problem riješimo odgovorno i na vrijeme? Nastavak odugovlačenja nije samo nepravedan prema liječnicima nego i financijski neodgovoran prema građanima – poručuju iz Hrvatskog liječničkog sindikata.
Zahtjev je jednostavan: Isti sat rada mora jednako vrijediti cijele godine
Hrvatski liječnički sindikat od nadležnih traži uspostavu ujednačene vrijednosti sata rada tijekom cijele godine i pravedan obračun prekovremenog rada, neovisan o promjenama mjesečnog fonda sati.
Od države očekuju da bez daljnjeg odgađanja pristupi rješavanju problema kako bi se izbjegli nepotrebni sudski postupci, dodatni troškovi i daljnje narušavanje povjerenja liječnika u zdravstveni sustav.
– Tražimo pravednost, odgovornost i poštovanje načela jednakog vrednovanja rada. Vrijeme je da nadležno ministarstvo i vlast shvate kako će odugovlačenjem samo pogoršati ovaj problem. Zdravstveni sustav ne može se dugoročno održavati na nepravdi prema onima koji ga svakodnevno održavaju. Ovo je jedno od pitanja koje traži hitno i korjenito rješavanje, uz pitanje vremensko-kadrovskih normativa, te u posljednje vrijeme, pitanje sve učestalijih napada na liječnike na radnom mjestu – zaključuju iz Hrvatskog liječničkog sindikata.
