'Ovo više nisu uvjeti rada u kojima se možemo odgovorno potpisivati i raditi s najosjetljivijim skupinama društva', kazala je Vicenca Abaza, socijalna radnica zaposlena u Područnom uredu Split Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR), ali i članica Hrvatske komore socijalnih radnika.
Stručni radnici nekadašnjih centara za socijalnu skrb iz Novog Zagreba, Peščenice, Siska, Daruvara, Nove Gradiške, Dubrovnika, Makarske, Trogira, Sinja, Omiša, Imotskog i Supetra pridružili su se tzv. bijelom štrajku koji su u ponedjeljak, 2. ožujka, pokrenuli zaposlenici područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad iz Splita i Kaštela. U splitskom uredu zaposleno je stotinjak ljudi, a njih 99 posto, kako kažu, sudjeluje u 'bijelom štrajku'.
'Štrajkamo jer smo nezadovoljni uvjetima rada. Nezadovoljni smo načinom na koji rad obavljamo i kako se taj rad potom odražava na naše korisnike. Prvenstveno smo nezadovoljni jer se naš poslodavac i Ministarstvo oglušuju na naše dopise. Posljednje tri godine šaljemo dopise, podneske i konkretne prijedloge kojima tražimo promjene i ekipiranje te provedbu usvojene sistematizacije. Do danas nema odgovora ni konkretnog prijedloga kako to postići', dodala je Abaza, dok joj je iza leđa podršku pružalo pedesetak djelatnika okupljenih pred zgradom područnog ureda u Gundulićevoj ulici.
'Bijeli štrajk' će, najavljuju organizatori, trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva, koji se prije svega odnose na dodatno zapošljavanje u područnim uredima čiji su zaposlenici, kažu, slomljeni količinom administrativnih poslova, posebno nakon uvođenja inkluzivnog dodatka. Također, traže vraćanje dodatka na plaću za rad sa strankama.
'Svjesni smo da se sistematizacija i normativi ne mogu odmah popuniti, ali bili bismo zadovoljni kada bi se popunio barem dio upražnjenih radnih mjesta. Ne govorimo samo o radnim mjestima koja se upražnjavaju zbog odljeva radne snage - mi ne možemo doći ni do približnog broja predviđenog sistematizacijom. Primjerice, na našem odjelu po sistematizaciji bi trebalo biti 23 djelatnika, a nas je 11', predočila je konkretnim brojkama Nikolina Sablić, magistra socijalne politike, također zaposlena u Područnom uredu Split na Odjelu za djecu.
Objašnjavaju kako, kada netko napusti radno mjesto, na njegovo mjesto dođe novi zaposlenik, ali se ukupan broj ne povećava kako bi se približili sistematiziranih 23. Naglašavaju da ne traže popunjavanje pune sistematizacije, što bi značilo zapošljavanje četrdesetak ljudi, nego minimum potreban za normalno funkcioniranje. Svaki je odjel, kažu, naveo da mu nedostaje od pet do deset djelatnika - ukupno dvadesetak - kako bi se zadovoljili osnovni uvjeti rada.
'Zbog toga ne možemo pravodobno reagirati na potrebe korisnika. Kvaliteta rada više nije na razini na kojoj bi trebala biti jer stalno krpamo rupe i trčimo za rokovima', pojašnjava Sablić.
Kolaps sustava socijalne skrbi, upozoravaju, najviše se očitovao u trenutku uvođenja inkluzivnog dodatka. Riječ je o pravu koje je objedinilo i proširilo dotadašnje naknade, ali je u praksi dodatno opteretilo ionako kadrovski iscrpljene urede. Proširen je krug korisnika, došlo je do preispitivanja postojećih doplataka i osobnih invalidnina, a istodobno je zaprimljen velik broj novih zahtjeva.
Prema podacima koje iznose splitske djelatnice, tijekom 2025. godine zaprimljeno je 18 tisuća zahtjeva za inkluzivni dodatak, dok ih je riješeno 12 tisuća, čime je stvoren značajan zaostatak koji dodatno produbljuje pritisak na zaposlenike i produžuje rokove rješavanja.
Na Odjelu za novčane naknade trenutačno radi 11 pravnika, dok bi prema sistematizaciji trebala raditi 23 socijalna radnika. Ukupno ih je 18, što je i dalje znatno manje od propisanog broja. Zbog nedostatka socijalnih radnika dio poslova preuzeli su pravnici i drugi stručnjaci koji, iako svoj posao obavljaju odgovorno, za takav rad nisu primarno educirani.
'Stvara se stalni pritisak da se predmeti samo odrađuju, a korisnici postaju brojke. Nema savjetodavnog rada, nema ulaska u obitelj, nema stvarne podrške. Socijalni rad ne može se svesti na administraciju', upozoravaju.
Na izjavu bivše ravnateljice Milene Drlje, koja je navela kako je tijekom prošle godine zaposleno 20 stručnih djelatnika, reagirale su tvrdnjom da takve brojke nisu točne.
'To nije točno. Prema informacijama koje su izašle u javnost, na posljednjem natječaju zaposleno je sedam stručnih djelatnika, i to su ljudi koji su već radili kod nas na određeno vrijeme. Oni su već bili u našim brojkama. To nije novo zapošljavanje niti dodatno ekipiranje', istaknule su, pojašnjavajući da je riječ o prelasku s ugovora na određeno na ugovor na neodređeno, a ne o stvarnom povećanju broja zaposlenih.
Ističu i regionalne razlike. U Zagrebu i Osijeku, gdje postoje fakulteti za socijalni rad, dio stručnjaka ostaje raditi u tim sredinama. U Splitu i Dalmaciji situacija je znatno teža, a dodatni problem predstavlja visoka cijena stanovanja zbog koje se stručnjaci iz drugih dijelova Hrvatske, s obzirom na visinu primanja, rijetko odlučuju na preseljenje.
'Sve kasni - od inkluzivnih dodataka do komunikacije sa sudovima, državnim odvjetništvom i policijom. Razumijemo opravdanu frustraciju korisnika, ali s ovim kapacitetima nije moguće drugačije', poručuju.
Naglašavaju da i tijekom 'bijelog štrajka' rade sa strankama koje su ranije naručene te da su dostupni putem e-maila i telefona. Novi zahtjevi rješavat će se nakon što se smanje postojeći zaostaci.
'Nama to nisu papiri, nego ljudi. Želimo vratiti savjetodavni i stručni rad u centre', ističu.
Kao zaključak, zaposlenici u 'bijelom štrajku' još jednom ističu svoje zahtjeve: hitno povećanje broja zaposlenih prema jasno iskazanim potrebama pojedinih odjela, postupno popunjavanje sistematiziranih radnih mjesta te povratak dodatka na plaću za posebne uvjete rada sa strankama, koji je ranije iznosio 20 do 25 posto.
Poručuju kako će u 'bijelom štrajku' ostati do ispunjenja tih zahtjeva jer, kako su naglasile na početku, 'ovo više nisu uvjeti rada u kojima se možemo odgovorno potpisivati i raditi s najosjetljivijim skupinama društva'.