Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada' kako je u tijeku velika i iznimno zahtjevna akcija spašavanja na rijeci Savi, gdje je zapelo više desetaka ljudi.
Policijska uprava vukovarsko-srijemska ranije je objavila da je tijekom noći zaprimljena dojava o osobama u rijeci, na području između Štitara i Babine Grede.
- U ovom trenutku traje velika akcija spašavanja. Ljudi su zapeli u močvarnom dijelu oko Babine Grede. Angažirane su praktički sve snage, civilna zaštita, policija, vatrogasci, HGSS, Crveni križ, Državna intervencijska postrojba. Teren je izuzetno težak i nepristupačan - rekao je Božinović.
Dodao je kako su neke osobe već locirane, ali da akcija i dalje traje te da postoji mogućnost stradalih.
- Do dijela ljudi se uspjelo doći, no vrlo je teško pristupiti svima. Koriste se termovizijske kamere jer je vidljivost bila izrazito slaba. Čuli su se i glasovi s terena, ali akcija još uvijek traje i iznimno je zahtjevan - kazao je.
Na pitanje radi li se o migrantima, ministar je rekao kako je to najvjerojatniji scenarij.
- Nažalost, riječ je o situacijama s kojima se suočavamo godinama. Migranti stradaju pri nezakonitim prelascima granice. Prošle godine zabilježeno je 14 smrtnih slučajeva, a ove godine već dva slučaja utapanja - naveo je.
Prema njegovim riječima, na terenu je trenutno angažirano oko stotinu pripadnika različitih službi, dok se procjenjuje da je riječ o nekoliko desetaka osoba koje su zapele na nepristupačnom području.
- Svi su maksimalno angažirani. Nadamo se da će akcija što prije završiti i da će biti što manje stradalih, poručio je Božinović u emisiji Hrvatskog radija.
Nove informacije očekuju se nakon završetka akcije i dodatnih službenih izvješća.
Nakon duljeg vremena predsjednik Republike i Vlada sastat će se na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, a Božinović poručuje kako je sigurnost danas ključna tema. Iako dnevni red nije javno objavljen, Božinović ističe da je jasno u kakvom se globalnom okruženju donose odluke.
- Vidimo u kakvom svijetu živimo i koja su pitanja pred budućnošću Europe i svijeta. Sigurnost je danas apsolutno pitanje broj jedan – ne samo u smislu ratnih sukoba, nego i njihovih posljedica poput energetske krize, rasta cijena i inflacije - rekao je.
Naglasio je kako se takvim temama bave sve države te da je prirodno da se njima bavi i hrvatski državni vrh, uz očekivanje zajedničkog stajališta.
- Neće biti izjava, bit će priopćenje, što je i uobičajeno za ovakvu vrstu sastanaka, gdje se o osjetljivim temama razgovara otvorenije - dodao je.
Govoreći o obrani, istaknuo je kako je Hrvatska ušla u najveći investicijski ciklus modernizacije Oružanih snaga od neovisnosti, vrijedan oko dvije milijarde eura.
- Radi se o nabavi tenkova, haubica, antidronovske zaštite, a protuzračna obrana je nešto na čemu danas rade sve vojske svijeta, pa tako i hrvatska - kazao je.
Božinović se osvrnuo se na otkazivanje summita inicijative Brdo-Brijuni te poruke koje posljednjih dana dolaze iz Srbije, poručivši kako Hrvatska vodi samostalnu i stabilnu politiku.
- Teze da se Hrvatska miješa u unutarnje stvari Srbije su potpuno deplasirane. To je jasno i građanima i političarima, no očito se takve poruke koriste za mobilizaciju birača - rekao je Božinović.
Naglasio je kako Hrvatska ne ulazi u sukobe, već djeluje u partnerstvu s međunarodnim saveznicima.
- Mi svoj posao radimo ozbiljno i bez galame. Ne diramo druge, a svi koji imaju dobre namjere u Hrvatskoj su dobrodošli - istaknuo je.
Dodao je kako velik broj državljana Srbije boravi u Hrvatskoj, bilo kao turisti ili radnici, što, kako kaže, najbolje govori o stvarnim odnosima. Komentirajući retoriku koja dolazi iz susjedstva, poručio je da Hrvatska na takve situacije reagira kada je potrebno.
- Pokušavamo objasniti da nema razloga za takve poruke. Hrvatska je stabilna demokratska država i uvijek će znati zaštititi svoje interese - rekao je.
Ponovio je i kako Hrvatska podržava europski put susjednih zemalja.
- Voljeli bismo da sve države u okruženju, uključujući Srbiju, postanu članice Europske unije. To bi smanjilo prostor za ovakav politički marketing kakav se danas koristi - zaključio je Božinović.
Komentirao je i izvješće Unije za građanske slobode za Europu, koja je Hrvatsku svrstala među pet država s narušenom vladavinom prava.
- Nitko zapravo nije ni čuo za njih. Jedan od njihovih partnera je Centar za mirovne studije, koji je poznat po kritikama prema državnim institucijama. Znamo tko stoji iza toga i zašto – to je često politički motivirano - rekao je Božinović.
Ministar je naglasio kako izvješće ne koristi službene podatke i nazvao ga 'aktivističkim biltenom'.
Prema njegovim riječima, tvrdnje poput 27 kaznenih djela protiv novinara ne odgovaraju stvarnim podacima, jer je bilo 24 slučaja, o čemu su informirane relevantne institucije poput Vijeća Europe.
Božinović je istaknuo da Hrvatska ima potpisane protokole sa Sindikatom novinara Hrvatske i Hrvatskim novinarskim društvom te da se provode edukacije i treninzi za pravovremeno postupanje policije u slučaju kaznenih djela i javnih okupljanja.
- O tome nećete čitati ništa u izvješćima poput ovih, jer se sve nekritički prenosi. Ljudi steknu dojam da je to ozbiljna analiza, a nije - poručio je.
Na pitanje treba li Vlada reagirati, Božinović je rekao da se reagira po potrebi, ali da je važnije sjećanje na događaje poput 35. godišnjice akcije na Plitvicama i Krvavog Uskrsa.
- S ovakvim izvješćima znamo se nositi i ubuduće - zaključio je.
Prisjetio se jučerašnjeg obilježavanja 35. obljetnice Krvavog Uskrsa i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu, Josipa Jovića, ističući emotivnu i simboličnu važnost ovog događaja.
- Sjećanje ne znači baviti se prošlošću, već imati obvezu podsjetiti se svega, zahvaliti ljudima koji su sudjelovali i odati poštovanje poginulima. Josip Jović je bio prva žrtva u Domovinskom ratu. Ta akcija pokazuje hrabrost i odlučnost hrvatskog državnog vrha i policije u obrani države - rekao je Božinović.
Ministar je naglasio da je akcija na Plitvicama bila ključna za povezivanje sjevera i juga Hrvatske i za očuvanje cjelovitosti države, unatoč žrtvama.
- Državni vrh je pravilno prosudio da se mora deblokirati komunikacija sjevera i juga Hrvatske. Sve bi bilo puno teže da nisu uspjeli - dodao je.
Obilježavanje je uključivalo i primanje novih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko, koji su prošli šestomjesečnu najzahtjevniju obuku i pokazali spremnost i hrabrost.
- Ovim događajem pokazujemo poštovanje prema onima koji su prije 35 godina branili Hrvatsku, ali i prema onima koji danas nose odgovornost za sigurnost države. Postoji snaga, postoji budućnost i imamo se na koga osloniti, kao što smo imali prije 35 godina - poručio je Božinović.
Božinović je govorio i o povratku vojnog roka u Hrvatskoj i odazivu mladih, ističući važnost vojske ne samo za obranu, nego i za pomoć civilnom stanovništvu.
- Drago nam je što se mnogi mladi odlučuju za služenje vojnog roka. Priziv savjesti postoji i svatko ima pravo na njega, ali primjećujemo da je većina vrlo odlučna i želi ići na obuku - rekao je Božinović.
Ministar je pojasnio da civilna služba predstavlja alternativu, ali da je cilj što više mladih educirati kroz vojni sustav.
- Vojska je temelj obrane Hrvatske, a iskustvo iz vojske kasnije se koristi i u civilnoj zaštiti, kao što smo vidjeli u akcijama tijekom olujnih nepogoda - dodao je.
Božinović je naglasio važnost edukacije mladih u sustavu civilne zaštite, koji koordinira vatrogasce, HGSS, Crveni križ i državne intervencijske postrojbe.
- Već se osjeti da je sustav bolje koordiniran, što nam omogućuje bržu i učinkovitiju reakciju u kriznim situacijama. To je sustav na kojem treba graditi budućnost, posebno u vremenu sve učestalijih klimatskih nepogoda - naglasio je.
Komentirao je i angažman mladih u civilnoj zaštiti.
- Mladi stječu ključne vještine i spremnost da jednog dana preuzmu zadaće u kriznim situacijama. Vidimo da takvih nepogoda sve više, pa će oni biti obveznici civilne zaštite i spremni reagirati kad bude potrebno - rekao je Božinović.
Ministar je naglasio da edukacija uključuje rad s opremom, prepoznavanje opasnih situacija i postupke za sigurno raščišćavanje ugroženih područja.
Tijekom nekoliko dana olujnog nevremena, sustav 112 zaprimio je više od 9600 poziva građana, vatrogasci su imali oko 3000 intervencija, a komunalne službe u Zagrebu oko 2000. U Jastrebarskom je zabilježeno više od 500 intervencija zbog oštećenih krovova i drugih šteta izazvanih jakim vjetrom.
- Sustav postoji, učinkovit je i imamo se na koga osloniti. Vrijeme ne možemo mijenjati, ali se možemo pripremati, pogotovo za buduće nepogode, uključujući današnje olujno nevrijeme na moru - zaključio je Božinović.
