25/10/26 · 15:05

Broj računovodstvenih obrta porastao za 22,6 posto, a struci i dalje nedostaju radnici

Više od 450 sudionika okupilo se ovog vikenda na 4. Susretu računovođa HOK-a u Petrčanima

Broj računovodstvenih obrta porastao za 22,6 posto, a struci i dalje nedostaju radnici
Piše
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

U Hrvatskoj je krajem rujna 2026. poslovalo 4.239 obrta za računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge te porezno savjetovanje, 22,6 posto više nego prije pet godina. Unatoč rastu broja obrta, računovodstvenim uredima nedostaju novi stručni zaposlenici, a odlazak iskusnih kolega u mirovinu dodatno otežava pronalazak radnika. Istodobno, promjene propisa i digitalnih sustava od računovođa traže stalno učenje i prilagodbu te pomoć klijentima u ispunjavanju njihovih obveza.

'Računovodstveni uredi godinama sami osposobljavaju nove zaposlenike. Sada smo ušli i u škole: održali smo četiri edukacije za 130 nastavnika iz 44 škole, omogućili nabavu računovodstvenog programa i pripremamo učeničku praksu u našim uredima. Želimo da mladi prije prvog zaposlenja upoznaju ljepotu našeg zvanja i steknu više praktičnog znanja. Istodobno, s Poreznom upravom radimo na tome da postojeće obveze budu jednostavnije i da digitalni sustavi olakšavaju svakodnevni rad', istaknula je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.

Kako olakšati rad računovođa i njihovih klijenata te pripremiti nove generacije za ulazak u struku bila su glavna pitanja 4. Susreta računovođa Hrvatske obrtničke komore u Petrčanima.

Na okruglom stolu 'Računovođe i Porezna – iz propisa u praksu' sudjelovale su pomoćnice ravnatelja Porezne uprave Renata Kalčić i Ana Blekić te Vesna Varšava iz SOLVENTA računovodstva. U središtu razgovora kojeg je moderirala Mostarčić bila je suradnja računovođa i Porezne uprave te mogućnosti njezina poboljšanja. Posebno je istaknuta devetogodišnja suradnja Sekcije računovođa HOK-a i Porezne uprave, tijekom koje su intenzivno radili na rješavanju raznim pitanja i izazova, a posljednjih godina posebno na fiskalizaciji i digitalizaciji. Brojni prijedlozi struke prihvaćeni su i provedeni, a redovita razmjena iskustava pomogla je u rješavanju problema iz svakodnevnog rada.

Posebnu vrijednost razgovoru dali su izravni odgovori predstavnica Porezne uprave na konkretna pitanja sudionika. Računovođe su mogle iznijeti situacije iz vlastitih ureda, zatražiti pojašnjenja i odmah raspraviti nedoumice s predstavnicama institucije koja primjenjuje porezne propise i razvija sustave kojima se svakodnevno koriste. Takva je razmjena korisna i Poreznoj upravi jer iz prve ruke dobiva uvid u poteškoće računovođa i njihovih klijenata.

Ukidanje obrazaca SNU i RAD-1G, pojednostavljenje obračuna plaća nižih od 1.300 eura te pomicanje roka za plaćanje poreznih obveza obrtnika neki su od rezultata inicijativa Sekcije. Suradnja s Poreznom upravom i APIS-om uključuje redovite radne sastanke te testiranje ePorezne i novih digitalnih usluga. Sekcija je sudjelovala i u rješavanju problema pri predaji godišnjih financijskih izvještaja, upozoravala na pogreške u obračunu kamata te tražila obustavu slanja opomena u situacijama povezanima s poteškoćama u sustavu.

Koliko je zahtjevno pratiti poslovne obveze pokazuje i podatak da je Sekcija pripremila kontrolna pitanja za samoprovjeru primjene 14 zakona i propisa. Tih kontrolnih pitanja ima čak 1.228, a uz njih su navedene i odgovarajuće zakonske odredbe i predviđene novčane kazne. Ne odnose se svi propisi na svakog obrtnika, ali već primjena dijela njih zahtijeva znatno vrijeme i stručno znanje. Taj će alat uskoro biti dostupan i na raspolaganju svim obrtnicima, a na Susretu su ga prvog imale prilike vidjeti računovođe.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil zahvalio je Mostarčić i članovima Sekcije na radu koji je pridonio pojednostavljenju poslovnih obveza i rješavanju problema važnih za računovođe i njihove klijente.

'Kao obrtnik dobro znam koliko znači dobar računovođa. Kad namjeravate zaposliti radnika, planirate ulaganje ili vam stigne obavijest koju ne razumijete, zovete svojeg računovođu. Iza odgovora koji dobijete stoji mnogo znanja i odgovornosti. Zahvaljujući angažmanu naše Sekcije, iskustva iz računovodstvenih ureda dolaze do ljudi koji donose odluke i pridonose promjenama. Važno je da se taj razgovor nastavi i da struka bude uključena već dok se pravila pripremaju', poručio je Kratohvil.

Na Susretu je praktično predstavljeno izdavanje eRačuna u aplikaciji Mikro eRačun, u čijem je razvoju sudjelovala i Sekcija. Predstavljanje je vodio Frano Barišić, voditelj Službe za modernizaciju i digitalizaciju poreznog sustava iz Porezne uprave, uz odgovore na pitanja računovođa. Upoznavanje računovođa s aplikacijom posebno je važno jer upravo oni najčešće dalje educiraju svoje klijente i pomažu im u korištenju novih sustava.

Najavljene su i promjene oznaka Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD). Porezna uprava pripremit će preglednu tablicu iz koje će biti vidljivo koje se oznake mijenjaju i kojim se novim oznakama zamjenjuju, kako bi korisnicima olakšala prilagodbu.

Sekcija tijekom godine organizira i besplatne edukacije o zakonskim obvezama i digitalnim sustavima. Primjerice, edukacija o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma okupila je više od 900 sudionika. Uz edukacije pripremaju se praktične upute, samokalkulativni obrasci i kalkulatori za obrtnike. Izrađen je i jedinstveni obrazac banaka (JOB), kojim obrtnici i poduzetnici mogu podnositi zahtjeve za kredit različitim bankama na istom obrascu, a njegova je primjena prihvaćena i za leasing.

Nedostatak novih zaposlenika bio je tema panela 'Trebam RADNIKA! – gdje pronaći budućeg računovođu?', na kojem su sudjelovali Vladimir Štefanec, predsjednik Udruge ekonomskih škola Republike Hrvatske i ravnatelj Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar, Biljana Ilkoski, nastavnica računovodstvenih predmeta, Ana Rep Romić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ana Marija Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci te Karmen Gašparini, vlasnica obrta NUMER i predsjednica Udruženja obrtnika Pazin. Na panelu je istaknuta važnost dolazaka poslodavaca u same škole, potreba za razgovorom s učenicima i roditeljima kako bi ih se zainetresiralo i motiviralo za tu struku. Razgovaralo se o boljem usklađivanju zadataka na praksi s gradivom koje učenici obrađuju u nastavi te o pedagoškom osposobljavanju računovođa koji bi primali učenike. Predstavljeno je i pozitivno iskustvo Ekonomskog fakulteta u Rijeci, gdje se stručna praksa provodi već šest godina, a dio studenata nakon nje ostaje raditi kod poslodavaca.

Nakon panela predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil i predsjednik Udruge ekonomskih škola Vladimir Štefanec potpisali su ugovor o suradnji na organizaciji natjecanja 'Hrvatski računovodstveni izazov'. Ugovorom se nastavlja već započeta suradnja na povezivanju škola, učenika i profesora i računovodstvene prakse. Uz angažman Sekcije omogućene su besplatne licence programa Synesis za 22 škole, dok je još desetak škola dobilo nadogradnje postojećih licenci. Vrijednost donacije veća je od 30.000 eura. Nakon edukacija nastavnika, za iduću školsku godinu priprema se mogućnost učeničke prakse u računovodstvenim uredima diljem Hrvatske.

'Škole, fakulteti i poslodavci trebaju surađivati jer svatko od nas na svoj način pridonosi kvalitetnijem obrazovanju budućih računovođa. Kad se povežemo, bit ćemo jači i moći ćemo više napraviti za učenike i studente', istaknuo je Štefanec. Škole se za sudjelovanje u Hrvatskom računovodstvenom izazovu mogu prijaviti do 30. listopada 2026., a uvjeti i poveznica za prijavu dostupni su na mrežnoj stranici Udruge ekonomskih škola RH .

Program Susreta obuhvatio je i praktične teme o uštedi vremena uz Fiskalizaciju 2.0, primjeni umjetne inteligencije, financiranju poslovanja i knjiženju kartičnih naplata. Velik interes privukle su radionice s informacijskim posrednicima te 'Kavica sa savjetnikom', tijekom koje su stručnjaci RRiF plusa i RIF-a – Računovodstva i financija punih sat i pol odgovarali na pitanja iz publike. Sudionici su tako imali priliku izravno zatražiti stručni savjet za konkretne situacije iz svojih ureda, što je bila posebno vrijedna pomoć u svakodnevnom radu.

Susret je završio računovodstvenom terapijom koja je rezultirala još boljim povezivanjem računovođa i smijehom u društvu onih koji najbolje razumiju svakodnevne izazove. Jer propisi se mijenjaju, rokovi dolaze i prolaze, a Susret je u središte svega vratio vrijednost onog najvažnijeg u struci – računovođu.


PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Dodaj kao preferirani izvor na Googleu