Saborski zastupnik Josip Dabro pozvao je na donošenje zakona kojim bi se najstrože sankcioniralo isticanje simbola totalitarnih režima, ali i simbolike koju povezuje sa srpskom imperijalnom politikom te je poručio kako bi obilježavanje ustanka u Srbu trebalo biti posljednje. U opširnom priopćenju kritizirao je političke reakcije na svako godišnje obilježavanje tog događaja, ocijenivši da su potrebni konkretni potezi, a ne, kako kaže, 'jeftine suze'.
Osvrnuvši se na obilježavanje ustanka u Srbu, Dabro je ustvrdio kako ga smatra 'krajnje iritantnim' te da svake godine izaziva negodovanje velikog dijela hrvatske javnosti. Istodobno je poručio kako politički predstavnici, osobito oni iz vladajuće većine, ne bi trebali svake godine reagirati samo javnim osudama.
'Pobjednici i odgovorni nacionalni političari, intelektualci i javne osobe koje utječu na društvene odnose u slobodnoj Hrvatskoj ne plaču, ne žale se, ne stvaraju atmosferu nemoći i žrtve. Pobjednici pobjeđuju', poručio je.
Dodao je kako ne prihvaća politiku samosažalijevanja te smatra da Hrvatska sama treba urediti odnos prema svojoj prošlosti.
'Ne prihvaćam i ne priklanjam se samosažalijevanju, imamo svoju državu i samo o nama ovisi kako ćemo urediti i državu i norme društvenog ponašanja. Slobodan narod i njegova država ne slave svoje krvnike, ne dopuštaju laži o svojoj prošlosti, ne prihvaćaju obrazloženja da ne mogu svoje društvo i državu urediti na svoju sliku i priliku', istaknuo je.
Dabro je pritom ustvrdio kako, prema njegovu mišljenju, 'ne postoji političko opravdanje za proslavu lažnog antifašističkog srpskog ustanka u Srbu 1941.', kao ni za, kako navodi, bilo kakvo političko kompromitiranje događaja koje povezuje sa stradanjima hrvatskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.
Poručio je kako bi, prema njegovu stavu, to trebao biti 'moralni i politički imperativ najvišeg reda za svakoga hrvatskog političara i saborskog zastupnika'.
'Prestanimo prolijevati jeftine suze i tražiti potporu naroda na njima, pokažimo narodu da mislimo to što govorimo i da smo spremni pretvoriti u državni obrazac svoje riječi. Vrijeme je bilo odavno, sad je krajnje vrijeme', poručio je.
U nastavku je ustvrdio kako je uvjeren da će obilježavanja u Srbu u budućnosti prestati.
'Nije pitanje hoće li nestati ružnog izazivanja hrvatskog naroda ovakvim izopačenim proslavama zla u Srbu, jer hoće. Pitanje je samo hoćemo li se sramiti da mi nismo kao generacija političara i naroda uništili taj sotonski naum skriven pod krinkom manjinskih prava i antifašizma. Ja se ne namjeravam sramiti', napisao je.
Pozvao je i sve osobe koje djeluju u politici i javnom prostoru da, kako je naveo, ovo bude posljednje ljeto u kojem će se održavati takva obilježavanja.
'Pozivam sve kojima je političko i javno djelovanje primarno moralni imperativ odgovornosti prema svome imenu i narodu da ovo bude zadnje ljeto u kome će đavolji pir u Srbu ponižavati Hrvatsku'.
Dabro je podsjetio i na svoj raniji politički prijedlog, navodeći kako je svojedobno bio spreman zbog njega staviti na raspolaganje svoj saborski mandat, ali da je taj prijedlog ostao bez političkog odjeka unatoč velikoj potpori građana.
Umjesto toga sada poziva na, kako kaže, 'jesenje okupljanje hrvatskog naroda' oko prijedloga koje ponovno stavlja u javnu raspravu.
Podsjetio je pritom na ranije iznesen stav predsjednika HSLS-a Darija Hrebaka da bi osuda svih totalitarizama trebala biti jasna crvena linija hrvatske politike, izrazivši očekivanje da se takvo stajalište potvrdi konkretnim potezima.
Kao prvi prijedlog naveo je donošenje zakona kojim bi se najstrože kriminaliziralo i sankcioniralo isticanje i afirmacija simbola totalitarnih režima, uključujući simbole SFRJ, komunizma, NDH, nacizma i fašizma, kao i njihovih protagonista.
Drugi prijedlog odnosi se na sankcioniranje isticanja simbolike koju povezuje sa srpskom imperijalnom politikom tijekom 20. stoljeća, njezinih protagonista i, kako navodi, suvremenih reafirmatora, zatim simbolike srpske agresije na Hrvatsku i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini te relativizacije te agresije i, kako kaže, 'klevetničkih narativa protiv oslobodilačke borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini'.
Trećim prijedlogom zalaže se za kriminalizaciju zagovaranja zabrane i sprječavanja znanstvenog istraživanja hrvatske prošlosti te revizije povijesnih narativa nastalih pod utjecajem totalitarnog komunističkog režima bivše Jugoslavije.
Na kraju je poručio kako smatra da za protivljenje takvim prijedlozima ne postoji opravdanje.
'Ne postoji nijedan civilizacijski razlog niti obranjiv argument da danas, u Hrvatskoj kao članici Europske unije, državi utemeljenoj na povijesnom raskidu s komunističkim jugoslavenskim režimom i obranjenoj u pravednom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, itko u javnom i političkom prostoru bude protiv ili neodlučan prema ovakvom prijedlogu', poručio je.
Zaključno je pozvao političke aktere da, umjesto međusobnih optužbi i dnevno-političkih prijepora, zajednički stanu iza vrijednosti koje javno zastupaju.
'Umjesto dnevno-političkih i stranačkih nadmudrivanja, stanimo konkretno iza vrijednosti koje zastupamo. Pokažimo svi da smo ono i onakvi čime se javno predstavljamo', zaključio je Dabro.
