Europski parlament izglasao je danas prioritete za novi objedinjeni Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, pripravnosti i odgovor na zdravstvene krize, kojim se želi ojačati europska spremnost na prirodne katastrofe, klimatske prijetnje i zdravstvene krize. Hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj (SDP/S&D) istaknuo je kako Europa mora više ulagati u prevenciju, bolju koordinaciju hitnih službi, uključujući prekograničnu, te ojačati kapacitete lokalnih zajednica.
'Kada izbije požar ili dođe do poplave, građani prvo zovu svoje vatrogasce i lokalne službe, a ne Bruxelles. Zato sam svojim amandmanima tražio snažniju ulogu gradova i regija u europskom sustavu civilne zaštite. Oni najbolje poznaju potrebe svojih zajednica i prvi su na terenu kada nastupi kriza', rekao je Vešligaj.
Novi mehanizam predviđa jačanje sustava ranog upozoravanja, bolju koordinaciju država članica i uspostavu Centra za koordinaciju kriza unutar postojećeg europskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC). Za njegovu provedbu predviđeno je oko 12,4 milijarde eura, pri čemu će konačan iznos ovisiti o pregovorima o višegodišnjem europskom proračunu za razdoblje 2028.-2034.
Poseban naglasak stavlja se na prevenciju klimatskih katastrofa, uključujući požare, poplave i ekstremne vremenske pojave, što je osobito važno i za naše poljoprivrednike, ali i na jačanje otpornosti zdravstvenih sustava i edukaciju zdravstvenih djelatnika. Vešligaj je pritom upozorio kako ni najbolji planovi ne mogu biti učinkoviti bez pouzdane komunikacije između službi koje sudjeluju u spašavanju života.
'Na primjeru stravičnog požara u Omišu vidjeli smo koliko pogubne mogu biti posljedice kada komunikacija zakaže. U kriznim situacijama svaka je sekunda važna; pravovremena razmjena informacija između vatrogasaca, hitne pomoći, policije i drugih službi može značiti razliku između života i smrti. Osim toga, ključni su i funkcionalni sustavi ranog upozoravanja za građane, koji se nažalost, u Omišu nije aktivirao. Zato moramo ulagati ne samo u opremu i ljudstvo, nego i u moderne komunikacijske sustave koji omogućuju brzu i učinkovitu reakciju', naglasio je.
Upravo s tim ciljem Europska komisija razvija Europski sustav za kritičnu komunikaciju, koji bi hitnim službama omogućio sigurnu razmjenu informacija, fotografija, videozapisa i lokacija u stvarnom vremenu te jednostavniju koordinaciju između službi iz različitih država članica. Kao član Intergrupe Europskog parlamenta za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, Vešligaj je sudjelovao na pilot-vježbi.
'U Pragu sam vidio kako ova tehnologija funkcionira u praksi i koliko može unaprijediti rad hitnih službi. Zato je razočaravajuće što Hrvatska nije među 23 države članice koje već sudjeluju u pilot-projektu. Uz Hrvatsku, izvan projekta ostale su još samo Cipar, Malta i Slovačka. Takvu odluku teško je razumjeti, pogotovo kada znamo koliko je naša zemlja izložena požarima, poplavama i drugim prirodnim katastrofama', izjavio je.
Istaknuo je kako je pitanje prekogranične suradnje hitnih službi posebno važno za Hrvatsku zbog njezina geografskog položaja i velikog broja pograničnih područja.
'O potrebi snažnije europske suradnje hitnih službi govorio sam još tijekom kampanje za europske izbore. Hrvatska bi trebala biti među prvima koji razvijaju i testiraju ovakva rješenja, a ne čekati da ih drugi razviju pa ih tek onda preuzimati. Kada je riječ o sigurnosti naših građana, ne smije biti propuštenih prilika', poručio je.
Zaključio je kako ne možemo čekati da se katastrofe dogode da bismo se sjetili koliko su važni spremni vatrogasci, opremljene hitne službe i dobra međusobna koordinacija. Sigurnost građana, prema njegovim riječima, mora biti prioritet, a Hrvatska aktivan sudionik europskih rješenja.
