Hrvatska zajednica u Londrini, gradu s 556.000 stanovnika na jugu Brazila, održala je radionicu bojanja uskršnjih jaja u dječjoj javnoj knjižnici čime nastavlja održavati tu staru hrvatsku tradiciju, izvijestile su lokalne novine Folha de Londrina.
Knjižnica je bila ukrašena bojama hrvatske zastave, a za stolovima su rame uz rame sjedili sudionici. Razmjenjivali su boje, četkice i porculanske posude te slušali o tehnikama bojanja.
Učiteljica umjetnosti i slikarstva Vanessa Gaiao povela je na tu besplatnu radionicu čitavu obitelj. Njen suprug Marcelo Carneiro, 7-godišnja kćer Cindi i 5-godišnja Linda ukrašavali su pisanice na isti način kao što se to radi u dalekoj Hrvatskoj.
‘Uvijek tražim aktivnosti za svoje kćeri jer vole crtati i slikati, a ova radionica im omogućuje da upoznaju druge kulture’, rekla je Gaiao.
Lina je oslikala na pisanici zeleni grm i bijelog veselog zeca pa sretna otišla doma s tim umjetničkim djelom.
Ondje su bili i učenici jedne lokalne škole, čiji su radovi bili temeljeni na jednoj brazilskoj priči o uskršnjem zecu.
Gisella Hrvatić Beffa, predsjednica hrvatske Udruge Hrvatska-Brazil u Parani, saveznoj državi gdje se nalazi Londrina, objasnila je okupljenima značenje pisanice kao simbola života i njegove uloge u hrvatskoj tradiciji za Uskrs.
Rekla im je da se takve divovske pisanice nalaze ovih dana na ulicama i trgovima hrvatskih gradova.
Pokazala je okupljenima različite tehnike bojanja jaja. Ljuske jaja mogu se obojiti vodom dobivenom kuhanjem luka, cikle, kupusa i kurkume. Voskom se, pak, stvaraju crteži.
‘Naš je cilj održati ovaj kulturni plamen živim i omogućiti novim generacijama da upoznaju značenje pisanica’, izjavila je Hrvatić Beffa.
Ovaj običaj su u Brazil donijeli hrvatski emigranti koji su se počeli naseljavati u tu južnomeričku zemlju krajem 19. stoljeća u potrazi za poslom. Hrvati s radili na plantažama kave, a kasnije i u industriji najviše u gradu Sao Paulu, te su se nastavili doseljavati tijekom 20. stoljeća zbog gospodarskih i političkih razloga.
U Brazilu danas živi oko 100.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je lokalnih hrvatskih udruga.