Domovinski pokret od početka prati situaciju te je odmah reagirao na problem s nelegalnim odlaganjem otpada u Gospiću, a nudi i trajno rješenje u vidu profesionalne službe zaštite prirode (rendžerske službe) koja bi na vrijeme i prva imala priliku uočiti nezakonite radnje koje ugrožavaju prirodu i zdravlje građana.
Poruka je to s današnje konferencije za medije koju su održali zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić i državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković.
Stipo Mlinarić uvodno je podsjetio kako je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava ljetos odmah zatražio hitan sastanak koalicijskih partnera, a na kojem je dogovorena hitna sanacija otpada u Lici.
'Počevši od vozača kamiona koji su dovozili otpad pa do viših političkih razina, niti jedan član Domovinskog pokreta u tome nije sudjelovao. Naš je obraz čist, no naša je odgovornost kao ključnog koalicijskog partnera da ponudimo rješenje problema'.
Upravo smo to i učinili još prije godinu i pol dana, kada smo predložili osnivanje službe zaštite prirode – zaštitara prirode, odnosno zelene policije.
Tada je, u ožujku prošle godine, na sastanku vladajuće većine ovaj koncept predstavio državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković iz redova Domovinskog pokreta, koji je osmislio i ustroj službe zaštite prirode i zakonska rješenja. Prema njegovoj ideji, zaštitari prirode bi mogli spriječiti upravo ovakve scenarije poput gospićkoga, pomagali bi i hrvatskoj policiji u nadzoru granice, a sprječavali bi i krivolov.
'Danas je naš ministar Ante Šušnjar također ponudio rješenje u vidu energana, a što je već učinio i naš član Uprave HEP-a koji je izradio cijelu studiju o energanama. Naše tvrtke ih rade po cijeloj Europi, a mi u Hrvatskoj nemamo nijednu', upozorio je.
Pojasnio je kako bi energane izgrađene u velikim hrvatskim gradovima zatvorile krug zbrinjavanja otpada. 'Mnoge energane koje već postoje po europskim gradovima otkupljuju sortirani otpad i proizvode električnu i toplinsku energiju za te gradove'.
Sada je vrijeme, poručio je Mlinarić, da Domovinski pokret temu profesionalne službe zaštite prirode ponovno stavi na stol vladajućoj koaliciji.
Državni tajnik Željko Vuković na konferenciji se predstavio javnosti i pojasnio kako od 2001. godine radi na poslovima inspekcije i zaštite prirode, obnašajući dužnosti od nižeg pa sve do glavnog inspektora za zaštitu prirode i načelnika inspekcije zaštite prirode, nakon čega je stupio na dužnost državnog tajnika.
'Domovinski pokret je projekt zaštitara prirode predložio koalicijskim partnerima s ciljem konačnog uvođenja reda u zaštitu prirode i okoliša. Zadnjih dana smo svjedoci da svi redom, od političara, preko stručnjaka pa do samih građana koji su ugroženi zagađenjem okoliša, detektiraju da je nešto loše u sustavu'.
Prostor između lokalne razine komunalnih redara, lovočuvara i lugara te inspekcije je ogroman, upozorio je Vuković i dodao da ti ljudi na lokalnoj razini ni nemaju nikakve ovlasti. 'Služba zaštite prirode pokrila bi upravo taj segment. Premijer Plenković je na sastanku u ožujku prošle godine naložio da se ustroji međuresorna radna skupina, što je ministrica Marija Vučković i učinila, a ja sam imenovan za predsjednika skupine'.
Navodi kako su tada održana dva sastanka, na kojima je jednoglasno oba puta utvrđena neophodnost ustroja profesionalne službe zaštite prirode, s obzirom na podatak kako zeleni kriminal gospodarstvu Hrvatske uzrokuje 550 do 650 milijuna eura štete svake godine, a ako se uračuna šteta od krivolova i ilegalne gradnje, iznos se penje na vrtoglavih milijardu eura godišnje.
'Rat sa zelenim kriminalom smo već izgubili i nemamo vremena čekati. Pripremili smo studiju opravdanosti ustroja takve službe i pripadajući zakonski okvir i tvrdim da se on može riješiti do kraja godine', naglašava.
Vuković je iznio i detalje ustroja te objasnio da bi po prvi puta takva služba pokrila cijeli teritorij Hrvatske. Naime, postojeći čuvari prirode mogu vršiti nadzor samo unutar nacionalnih parkova, ima ih manje od 150 za sve nacionalne parkove i parkove prirode zajedno i nemaju treću smjenu.
'Mislite li da zeleni kriminal nije prepoznao da naša najvrjednija područja noću ne pokrivamo? Neće pomoći nadzor legalnih odlagališta niti kamiona. Nelegalna odlagališta ne nadziru se kamerama, a nelegalni prijevoznici otpada nemaju GPS. Zato jedino uvođenje neposrednog nadzora može riješiti taj problem', kaže Vuković.
Plan je osnovati pet regionalnih ureda sa sjedištem u Zagrebu, više desetaka postaja i dispečerski centar za dojave te zaposliti 2.000 ljudi kako bi se pokrile sve tri smjene i svih sedam dana u tjednu, a zaštitari prirode bi bili i naoružani. Vuković je naglasio kako im je cilj zaposliti mlade, stručne ljude, što bi bio dodatni plus demografskoj politici jer bi se time oni zadržali u domovini.
Navodi kako bi takvi zaštitari mogli zamijeniti policiju u primarnom postupanju prema okolišnim prekršajnim i kaznenim djelima te tako pomoći i policajcima. 'Čuvanjem od protuzakonitog ribolova na Savi, Dravi i Dunavu kao našim najdužim graničnim rijekama automatski bi se podigla i razina domovinske sigurnosti jer bi zaštitari prirode pritom nadzirali i ilegalne prelaske granica', istaknuo je.
Osim nadzora granice i sprječavanja zelenog kriminala i krivolova, imali bi i značajnu ulogu u prevenciji požara, s obzirom da bi bili uvijek na terenu pa bi se uvelike povećala vjerojatnost da požar primijete u samome početku i na vrijeme jave vatrogascima, zaključio je Vuković.
