Država je 2025. naplatila 36,6 milijardi eura poreza i doprinosa, više nego ikad. To je oko 100 milijuna eura na dan, odnosno oko 9400 eura po stanovniku. Najviše novca dolazi od PDV-a i od doprinosa iz plaća, piše Nenad Bakić za portal Pokazatelji.
U četiri godine porezi i doprinosi porasli su za 70 posto. Godine 2021. država ih je naplatila 21,6 milijardi eura, a 2025. već 36,6 milijardi.
Velik dio tog rasta donijela je inflacija. Kad rastu cijene i plaće, rastu i PDV i doprinosi, čak i kad se zakoni ne mijenjaju.
Pravu mjeru daje udio u BDP-u, odnosno u vrijednosti svega što se u zemlji proizvede u godini. Taj se udio dva desetljeća kretao između 36 i 38,5 posto. U 2025. dosegnuo je 38,9 posto, najviše otkad postoje usporedivi podaci.
Skok se dogodio u posljednje dvije godine. Od 2023. udio je porastao za 2,3 postotna boda. Gotovo sav taj rast došao je od doprinosa i poreza na dohodak, jer su plaće rasle brže od ostatka gospodarstva.
Svaki treći euro poreza i doprinosa je PDV. U 2025. PDV je donio 12,5 milijardi eura. Zajedno s trošarinama na gorivo, duhan i alkohol, porezi na potrošnju čine 44 posto svega što država naplati.
Stopa PDV-a od 25 posto među najvišima je u Europi. PDV se plaća na gotovo sve što kupimo, pa ga plaćaju i oni koji nemaju plaću, poput umirovljenika, studenata i turista.
Udio PDV-a polako raste, s 32 posto 2002. na 34 posto danas. Trošarine idu obrnutim putem i danas donose desetinu prihoda, umjesto osmine. Trošarine se većinom plaćaju po litri ili kutiji, a ne po cijeni, pa ne rastu same od sebe kad poskupi roba.
Doprinosi i porez na dohodak zajedno donose 42 posto prihoda. Doprinosi su 2025. donijeli 11,4 milijarde eura, a porez na dohodak 3,9 milijardi.
Doprinose plaćaju i poslodavac i radnik, a dvije su polovice gotovo jednake. Poslodavac na bruto plaću dodaje doprinos za zdravstveno osiguranje, a radniku se iz bruto plaće odbija doprinos za mirovinsko osiguranje.
Rast se dogodio unatoč poreznoj reformi. Od 2024. veći je dio plaće neoporeziv, a gradovi i općine sami biraju stope poreza na dohodak. Ipak, plaće su rasle toliko brzo da je porez na dohodak u dvije godine porastao za 40 posto.
Porez na dobit najviše se mijenja od svih velikih poreza. U krizi 2009. i 2010. pao je s gotovo 3 na manje od 2 posto BDP-a. Godine 2022., kad su tvrtke imale rekordne dobiti, skočio je na 3,2 posto, najviše u cijelom razdoblju.
U 2025. porez na dobit donio je 2,7 milijardi eura, ili 7 posto svih prihoda.
Nešto više od polovice novca prima središnja država, 19,9 milijardi eura u 2025. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje dobivaju sve doprinose, 11,4 milijarde. Županije, gradovi i općine dobili su 5,2 milijarde eura.
Lokalna država danas prima 14 posto svih poreza i doprinosa, a 2002. primala je desetinu. Glavni je razlog porez na dohodak, koji od 2018. u cijelosti pripada gradovima i općinama. On im donosi tri četvrtine poreznih prihoda.
Carine naplaćene na granici, oko 90 milijuna eura godišnje, idu u proračun Europske unije.
Porezi na igre na sreću narasli su gotovo četrnaest puta. Godine 2002. donijeli su 19 milijuna eura, a 2025. čak 255 milijuna. Uz to država naplati još oko 77 milijuna eura poreza na dobitke.
Porezi na zagađenje 2002. donijeli su 14 milijuna eura, a 2025. 176 milijuna. Porezi na imovinu kućanstava i dalje su mali, 81 milijun eura, ali to je više nego trostruko od 2023.
Ovo su iznosi za cijelu državu. Iz njih ne možemo reći koliko poreza plaća pojedina osoba ili obitelj, jer to ovisi o plaći, potrošnji i mjestu stanovanja.
Doprinosi za drugi mirovinski stup nisu uključeni, jer idu u obvezne mirovinske fondove, a ne državi. Podaci prate nastale obveze, a ne uplate, pa se razlikuju od izvještaja o izvršenju proračuna.
