U Ministarstvu unutarnjih poslova, danas 8. lipnja održana je prezentacija zakonskih i podzakonskih akata te drugih propisa iz nadležnosti rada Ministarstva unutarnjih poslova za koje se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Ukupno šest akata, predstavila je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin, a to su:
- Akcijski plan za radon do 2030. godine
- Podzakonski akti Zakona o kritičnoj infrastrukturi
- Pravilnik o metodologiji za izradu analize i procjene rizika kritičnih infrastruktura
- Pravilnik o klasificiranju podataka i kriterijima za određivanje stupnjeva tajnosti podataka iz područja kritične infrastrukture
- Pravilnik o programu i načinu provedbe osposobljavanja za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora za kritičnu infrastrukturu
- Pravilnik o privremenom oduzimanju i čuvanju virtualne imovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju
Akcijski plan za radon do 2030. godine
Što se tiče Akcijskog plana za radon, kako je pojasnila državna tajnica Petrijevčanin, cilj je unaprijediti postojeći sustav radiološke zaštite od radona i na taj način dugoročno pridonijeti smanjenju pojavnosti raka pluća u Republici Hrvatskoj, budući da je radon jedan od vodećih uzroka raka pluća kod nepušača. Plan je upozoriti na opasnosti i djelovati preventivno, kako bi se sanacijom zgrada gdje je utvrđena povišena razina ovog opasnog plina, izbjegla ugroza za zdravlje i živote ljudi.
'MUP koordinira i priprema implementaciju akcijskog plana, a rezultate mjerenja objavit će javno kako bi jedinice lokalne samouprave mogle djelovati i sanirati područja u kojima je utvrđena povišena razina radona', pojasnila je državna tajnica Petrijevčanin ulogu Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstva civilne zaštite.
Podzakonski akti Zakona o kritičnoj infrastrukturi
Kada govorimo o jačanju zaštite kritične infrastrukture u Hrvatskoj, danas su predstavljena tri podzakonska akta koji proizlaze iz prošle godine donesenog Zakona o kritičnoj infrastrukturi.
'U tom je zakonu utvrđena kompletna kritična infrastruktura, a svi detalji koji nisu bili razrađeni detaljno, sada su obrađeni. Bitno je da postignemo razinu ujednačenosti standarda razine znanja i vještina za koordinatore koji će morati položiti test za dobivanje certifikata, a nakon edukacije u MUP-u koja je besplatna. Svi javni subjekti u Hrvatskoj trebat će napraviti vlastitu procjenu rizika koji ih mogu onemogućiti u davanju ključnih usluga, bilo u tehničkom, logističkom, operativnom ili bilo kojem drugom smislu', pojasnila je Petrijevčanin.
Pravilnik o privremenom oduzimanju i čuvanju virtualne imovine
Državna tajnica Petrijevčanin je isaknula da 'pravilnik uređuje način na koji policija i istražitelji privremeno oduzimaju i čuvaju virtualnu imovinu (Bitcoin, Ether, USDT, razne NFT tokene i sl.). Oduzimanje znači da se osobi od koje se virtualna imovina oduzima, onemogući raspolaganje tom imovinom, dok policija i istražitelji preuzimaju kontrolu.
Virtualna imovina zahtijeva poseban regulatorni i operativni pristup. U odnosu na klasične oblike imovine, ključna razlika leži u činjenici da kontrola proizlazi iz pristupnih podataka i mogućnosti validacije transakcija, a ne iz same fizičke prisutnosti predmeta. Privremenom oduzimanju podliježu svi oblici novčanika virtualne imovine - bilo da se radi o aplikacijama na pametnom telefonu ili računalu, fizičkim uređajima (hardverski novčanici), papirnatim zapisima privatnih ključeva, računima mjenjačnica virtualne imovine ili bilo kojem drugom načinu pohrane virtualne imovine.'
Državna tajnica Petrijevčanin istaknula je da navedeni pravilnik osigurava pravnu sigurnost, transparentnost i kontrolu nad postupkom te sprječava neovlašteno raspolaganje oduzetom virtualnom imovinom tijekom trajanja prethodnog i kaznenog postupka.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju
Posljednji u nizu danas predstavljenih akata za koje se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, bio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju.
Zakonom o protuminskom djelovanju uvodi se red u smislu da se prvi puta sva prava djelatnika koji su radili na razminiranju i članovima njihovih obitelji, usklađuju sa Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i to u dijelu koji se odnosi na izračun osobne invalidnine, ortopedskih dodataka, doplataka za njegu, pomoć druge osobe i tako dalje. Tako će nova osnovica za 2026. godinu, a koju odlukom utvrđuje Vlada, biti 540 eura.
'Ove izmjene i dopune možemo zaključno reći, na neki način su konačno priznanje i zahvala svim pirotehničarima i djelatnicima koji su radili na razminiranju Hrvatske', zaključila je Petrijevčanin.
Na današnjem predstavljanju uz državnu tajnicu Irenu Petrijevčanin prisustvovali su iz Ravnateljstva civilne zaštite: ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Neven Karas, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa Dražen Štajduhar, voditeljica Odjela za radioaktivni otpad i radioaktivnost okoliša Božena Skoko te iz Ravnateljstva policije - voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Renato Grgurić.
Zaključno obavještavamo kako su savjetovanja za navedene akte otvorena do 8. srpnja 2026. godine te pozivamo sve predstavnike zainteresirane javnosti da prijedloge i primjedbe dostave putem elektroničke aplikacije e-savjetovanje.
