Predstavljanje rezultata 20-godišnjeg istraživačkoga projekta (2005. – 2025.) i knjige 'Marulić, Augustin i Dante' autora Zvonka Pandžića upriličeno je u srijedu u Splitu. U Gradskoj knjižnici Marka Marulića uvodnu riječ održao je predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, Vito Balić s Umjetničke akademije u Splitu predstavio je Marulićev napjev 'Dulcis Jesu memoria', govorio je fra Domagoj Runje s KBF-a, riječ je imao i 'čuvar inkunabula' fra Stipe Nosić iz samostana sv. Frane u Zadru, a gotovo sat vremena je svoja otkrića prezentirao sam autor.
Hrvatski filolog i filozof Zvonko Pandžić je o svom trošku dva desetljeća tražio po Europi i Hrvatskoj Marulićeva djela. Naveo je da je otkrio jednu cijelu zbirku Marulićevih hrvatskih kodeksa, pojedinačne rukopise, njegove crteže i prvi autonomni (auto)portret hrvatske renesanse, prve hrvatske autorske note u njegovu svakodnevnom trebniku (diurnellus) iz oporuke u kojem se nalazi i prvi hrvatski glazbeni traktat uopće. Uz to je, pokazao je okupljenima, pronašao više od 50 Marulićevom rukom komentiranih inkunabula, pa čak i latinske Marulićeve rukopise.
Autor ih je većim dijelom pronašao i identificirao u najstarijim hrvatskim knjižnicama, odnosno samostanskim knjižnicama franjevaca i dominikanaca uzduž Jadrana koje su bile i oporučenici Marka Marulića.
- Danteove poetske kodove Marulić metapoetski često obogaćuje literarnim krajobrazima Francesca Petrarke. Upravo su ta dvojica bili 'krivci' da je Marulić punih 20 godina od pisanja Proto-Judite 1501. svjesno odgađao tisak konačne inačice Judite sve do 13. kolovoza 1521., točno uoči 200. obljetnice smrti Dantea Alighierija (14. rujna 1321.), zacijelo i njemu u čast – mišljenja je Pandžić.
Na splitskom predstavljanju knjige, koja je podijeljena okupljenima, autor je rekao da je postojala bojazan da će komunisti po završetku Drugog svjetskog rata ukloniti Meštrovićev spomenik Marku Maruliću, postavljen još 1925. godine na današnjem Trgu braće Radića.
- Nakon što je 1947. godine 'pao' Ban Josip Jelačić, strahovalo se da će otpilati Marka Marulića. Toliko se po gradu proširila ta priča da je jedan umni čovjek, Jakša Ravlić, kasnije predsjednik Matice hrvatske, odlučio s nekoliko starih bibliotekara organizirati 500. obljetnicu Marulićeva rođenja. Kod Meštrovićeva spomenika Maruliću okupilo se gotovo tisuću Splićanki i Splićana. Mnogi su razgledali izložbu u Papalićevoj palači, tiskan je i katalog Marulićevih izložbi održanih te godine u Splitu i Zadru, skupljani su po samostanima u Dalmaciji njegovi libri i narodu pokazani – naveo je Pandžić.
Na događaju u Gradskoj knjižnici predstavljena su djela stoljećima strogo čuvana u samostanima, izneseno je još dosta detalja, od već poznatih informacija da je Marulić bio franjevački trećeredac do novih hipoteza, a predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić je pozvao na raspravu uz poruku da na kraju vrijeme sve pokaže.
Današnju promociju, dodajmo, organizirali su ogranci Matice hrvatske Split i Grude.
