Čisto more najzahvalniji je produkt pravilnog odvajanja otpada

Komunalno društvo GRAD d.o.o. i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) provode kampanju 'Odvajanje otpada je lako!' kojom stanovnike educiraju o ulozi koju oni imaju u očuvanju čistog okoliša. Građani se ujedno informiraju o tome što je sve potrebno za jednostavno odvajanje otpada. Tim se projektom podiže kvaliteta usluge u Supetru, Mircima, Škripu i Splitskoj.  Otok Brač poznat je po svojim prirodnim ljepotama i bistrom moru, a kako svaki stanovnik može pridonijeti njegovu očuvanju pročitajte u nastavku.

More je naš biser

Jadransko more slovi kao jedno od najljepših mora na svijetu. Poznato je po svojoj bioraznolikosti, a brojni turisti koji posjećuju Hrvatsku svake godine oduševljeni su bojom i čistoćom mora. S obzirom na to da je Jadran poluzatvoreno i plitko more, ima povećan rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica intenzivnih ljudskih aktivnosti poput turizma, ribarstva, pomorskog prometa i slično, a  čiji veći intenzitet  dovodi do eksploatacije morskog dobra. Kao najveći zagađivač javljaju se plastika i plastični otpad koji ljudi odbacuju u more. Odbačena plastika pretvara se u mikročestice koje onečišćuju more i vodu. Te mikročestice ulaze u prehrambeni lanac i time ugrožavaju životinjske vrste u moru, a posredno i ljudsko zdravlje. Budući da većina plastike nije biološki razgradiva, sva će se plastika prisutna u okolišu zadržati godinama. Tako je plastičnoj vrećici potrebno 50 godina da nestane, plastičnoj čaši 20 godina, opušak od cigarete ostaje u moru pet godina, dok je odbačena ribarska mreža nastanjena  u moru čak 600 godina. Svjedoci smo sve češćih akcija čišćenja plaža kao i podvodnih akcija kojima se ronjenjem izvlači otpad iz mora. Kako bi u budućnosti bilo što manje potrebe za takvim inicijativama,  vrlo je važno pravilno zbrinuti otpad već nakon njegovog korištenja i odložiti ga u predviđene spremnike.

Zadržimo bogatstvo morskog života 

Također, plastični otpad mirisom i izgledom privlači morske životinje i ribe, ali i galebove koji ih konzumiraju. Ribe i morski plodovi velik su dio prehrane svih otočana. Morske vrste unesu plastiku u organizam namjerno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku. U takvoj hrani pronađene su velike količine olova i žive što naravno, šteti ljudskom organizmu. Vlakna i mikroplastika pronađeni su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su kod krupnih vrsta riba. Osim riba, odbacivanjem otpada u more onečišćuje se i pitka voda. Kontaminirana voda uzrokuje mnoge bolesti kod ljudi i životinja. Kao rezultat toga, populacija flore i faune opada, a neke vrste čak i izumiru. Dobro znamo kako su sva mora i oceani povezani, stoga onečišćenje jednoga dovodi do globalnih promjena u ekosustavima svih vodenih područja.

Ono što činimo kod kuće, ima utjecaj na cijeli Mediteran

U Mediteranu godišnje završi 230.000 tona plastičnog otpada. Osim što šteti morskom ekosistemu i zdravlju stanovnika, onečišćene plaže mogu imati i vrlo negativan utjecaj na turizam. Dobra je vijest da je moguće očistiti i zaštititi Jadransko more i Sredozemlje od otpada i plastike. To zahtijeva predanost i suradnju svih koji vole more i žive od njega. Budite odgovorni građanin - izbjegavajte plastične predmete za jednokratnu uporabu i odlažite sve otpadne predmete na odgovarajući način. Grad Supetar dodijelit će spremnike za odvajanje papira i plastike od 120 litara zapremnine, dok će zgrade biti korisnici zajedničkih spremnika, pri čemu je za svaki stan predviđeno 60 litara. Obavijesti o nadolazećoj podijeli spremnika pratite na web te Facebook stranici Komunalnog društva GRAD.