Do kada, gospodo?

Ekološki problemi mještana Vranjica se i dalje svakodnevno nastavljaju. Inicijativa građana 'Mjesto koje hoće živjeti' ukazuje i prijavljuje nadležnim institucijama zagađenja mora, obale i zraka. Svakodnevnom onečišćenju mora, zraka i obale nema kraja. 

Inicijativa koja okuplja mlade ljude je s puno ljubavi i srca krenula u borbu za bolji i zdraviji život svoga mjesta. Javna tribina mještana ukazala je da Vranjic stoji iza njih, a razni sastanci, obećanja i dogovori s nadležnim institucijama koje je Inicijativa obavila nisu urodili plodom, bolje rečeno nisu dali nikakav konkretan odgovor na rješavanje svakodnevnih problema.

Očuvanje prirode i čovjekova okoliša između ostalih najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. (čl. 69 Ustava RH). Svaka ekološka politika mora prije svega definirati tzv. kvalitetu života kao svoj najvažniji cilj.

Ekološki najosjetljiviji, a ujedno i najvrjedniji prirodni ekosustavi Hrvatske nalaze se u prostoru Jadranskog mora, obale i otoka. Bitan čimbenik koji je pridonio i nadalje pridonosi pritisku na okoliš jest neodgovoran odnos čovjeka prema okolišu, odnosno nepostojanje ili nedovoljna razina ekološke svijesti. Jedna od najvažnijih konvencija o morskom okolišu, a koju je prihvatila i Republika Hrvatska, je MARPOL 73/78  (Marine Pollution 1973/1978). MARPOL je Međunarodni Ugovor kojem je cilj potpuno eliminiranje namjernog ili slučajnog onečišćenja morskog okoliša s brodova, svim štetnim tvarima za ljude, ostala živa bića, i korištenje mora.

Iako je često teško pomiriti interese gospodarstva i potrebe očuvanja i zaštite okoliša, valja vjerovati da se smjernice održivog razvoja ogledaju i u zakonima i podzakonskim aktima. Republika Hrvatska i nadzorna ministarstva prihvatila su načela IMO rezolucije o zaštiti mora i priobalnog pojasa. Republika Hrvatska je potpisnica mnogih direktiva, uredbi i odluka o zaštiti morskog i kopnenog okoliša. Svjedoci smo danas kako se sva ta načela implementiraju, a da se pritom ne zanemari ekološka komponenta Jadrana koja mora biti ispred svih naših ciljeva. Nepoštivanja ekoloških standarda u akvatoriju Sjeverne luke u proteklom periodu dovode do složenijih rizika u pogledu raznolikosti onečišćenja i u pogledu njihovog utjecaja, ponašanja, kao i učinkovitosti dostupnih mjera oporavka. 

Znamo da se prirodni okoliš danas nalazi u višestrukoj krizi. Iz tog je razloga svako suvremeno društvo nužno orijentirano na postavljanje i pridržavanje ekoloških kriterija razvoja, odnosno konkretnih ekoloških standarda u sve dimenzije života, a osobito u područjima proizvodnje, rada, transporta, potrošnje i slobodnog vremena, kulture i politike. 

Do kada, gospodo, menadžeri, ravnatelji, direktori, odgovorne osobe na čelnim pozicijama institucija želite uništavati ovaj prirodni krajolik, biser Jadrana? U jednoj opsežnoj anketi više od 40 posto ispitanika je izjavilo da su za potencijalnoga lidera ključne sljedeće karakteristike: poštenje, vizionarstvo, inspirativnost, kompetencije, nepristranost i pružanje podrške. Imaju li naše institucije i kompanije takve lidere?