INTERVJU Drmač: Hrvatska je danas ovisna o fosilnim gorivima, ali uz dobre projekte i upravljanje, u budućnosti neće imati velikih problema u opskrbi energijom

'Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!' naziv je međunarodne konferencije koja se održava u sklopu prekograničnog projekta AdriaClimu hotelu Park u Splitu 7. i 8. lipnja 2022. godine, u organizaciji Javne ustanove RERA. Uoči početka rada konferencije koja okuplja predstavnike 19 partnerskih organizacija iz Hrvatske i Italije te brojne gostujuće znanstvenike i predstavnike jedinica lokalne samouprave, razgovarali smo s Ilijom Drmačem, jednim od predavača na konferenciji i višim znanstvenim istraživačem na Energetskom institutu Hrvoje Požar koji ima bogato iskustvo rada na projektima energetske učinkovitosti i upravljanja energijom u javnom i privatnom sektoru.

Njegovo iskustvo uključuje znanstveno istraživački i stručni rad u području energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, sudjelovanje u raznim projektima za hrvatski javni sektor u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora i zaštita okoliša te upravljanje i koordinaciju projekta u Hrvatskoj (Zagreb), BiH i Bosni i Hercegovini (Mostar) i Iranu (Teheran).

Posljednjih godina aktivni ste u provedbi Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka - SECAP za gradove Cres, Šibenik, Ploče i Mali Lošinj, prijenosu znanja talijanskim partnerima koji im omogućuje razvoj svog SECAP-a (tri grada u Italiji) i stalnim poboljšanja metodologije izračuna rizika i ranjivosti. Možete li nam ukratko objasniti što to znači?

SECAP (Akcijski plan za energetski i klimatski održiv razvoj) predstavlja politički i strateški plan općine/grada za prilagodbu klimatskim promjenama. Plan se sastoji od tri najvažnije cjeline koje opisuju potrošnju energenata i njihove pripadajuće emisije CO 2 kroz sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete, rizike i ranjivosti sektora (turizam, poljoprivreda, šumarstvo…) na očekivane opasne događaje uzrokovane klimatskim promjenama te mjere ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.

Kako u Hrvatskoj ide primjena SECAP-a i jeste li zadovoljni njome? Možemo li bolje, odnosno možete li nam navesti neki primjer dobre prakse?

Izrada akcijskih planova je zadnjih nekoliko godina aktualizirana kroz projekte Interreg-a (najviše ITA-CRO) te uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Primjena mjera definiranih planovima je najviše uvjetovana financijskim mogućnostima i svakako je od velike pomoći najavljeni natječaj FZOEU (kraj ove godine) za sufinanciranje mjera iz SECAP-a. Nemamo sveobuhvatne podatke o provedenim mjerama, ali s obzirom na to da je prvi SECAP u RH donesen prije tri godine (GRAD Zagreb) te uzimajući obzir sve što se dešavalo u proteklo vrijeme (COVID pandemija, rat u Ukrajini), realno je da planirane mjere u većoj mjeri nisu realizirane.

Sprema li se Hrvatska adekvatno i na vrijeme za budućnost i opasnosti uzrokovane klimatskim promjenama i što je još potrebno napraviti, ono najvažnije?

Svaka priprema počinje sa strateškim planom na državnoj razini, a realizacija definiranih mjera kroz planove na lokalnoj razini (SECAP). Hrvatski sabor na sjednici 7. travnja 2020. donio je krovni dokument 'Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje 2040. s pogledom na 2070. godinu' koji je izrađen u sinergiji sa Strategijom održivog razvoja Republike Hrvatske i s relevantnim sektorskim strategijama i koja se može smatrati zadanim okvirom za rad.Najvažniji korak je omogućiti  gradovima/općinama da kroz svoje planove pripreme mjere koje su realno provedive u planiranom vremenskom okviru, a na RH je da omogući provedbu kroz mehanizme sufinanciranja.

Klimatske promjene i energetika neodvojive su jedna od druge. Koliko smo danas energetski nesigurni, u kojem segmentu najviše pogotovo s obzirom na nagle globalne promjene u tom sektoru izazvane ratom u Ukrajini?

Energetska nesigurnost se može promatrati kroz dva problema. Jedan je mogućnost opskrbe uslijed nedostatka energenata, a drugi nedostupnost energenata uslijed visoke cijene.Za prvi problem RH ima dosta povoljan položaj uslijed dobre diverzifikacije izvora energije, a za drugi je dosta teško predvidjeti razvoj jer cijene ovise isključivo o političkim događajima koje je nemoguće predvidjeti.

Koliko je Hrvatska danas energetski (ne)ovisna i što nam predviđate u skorijoj budućnosti?

Budućnost nam sigurno donosi put u održivi razvoj koji isključuje upotrebu fosilnih goriva, a potiče upotrebu energije iz obnovljivih izvora. Danas je RH, kao i većina EU zemalja ovisna o fosilnim gorivima koja dolaze u najvećoj mjeri izvan Europe, ali potencijal obnovljivih izvora energije - OIE (sunce, vjetar, geotermalna energija) u RH je veliki i mišljenja sam da uz dobre projekte usklađene sa strateškim dokumentima, adekvatnom stručnom i financijskom pomoći u provedbi, RH neće imati velikih problema u opskrbi energijom. Put u održivo društvo s minimalnim otiskom na prirodu je imperativ i obveza teće svakako biti važan dio naše budućnosti.

Što mislite da je potrebno naglasiti u interesu javnosti, a nije obuhvaćeno prethodnim pitanjima? Slobodno obrazložite.

Ono što svakako nedostaje je način praćenja provedbe izrađenih planova. Zato je važno razviti alate za praćenje provedbe planiranih mjera na lokalnoj i državnoj razini koji će nam omogućiti validaciju i verifikaciju provedenih mjera. Na taj način ćemo moći ocijeniti opravdanost pojedinih mjera te na koji način ih unaprijediti da ostvare očekivane rezultate.

Sudjelovanje na konferenciji 'Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!' je besplatno uz prethodnu registraciju na linku: https://forms.gle/h26g6fArthKCxqGn8.

Službeni jezik konferencije je engleski.

Informacije o projektu AdriaClim i agendu konferencije 'Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!' možete pronaći na službenoj web strancii projekta AdriaClim: https://www.italy-croatia.eu/web/adriaclim.