Ivošević: Navodno se gradi kompostana u Kaštelima, ali o tome nisu obaviješteni ni Grad Split ni Čistoća

U Tehnološkom parku Split u petak je održan panel i radionica pod nazivom 'Poslovni sektor za održivi Split: Kako lokalno djelovanje može dovesti do sustavnih promjena?' u organizaciji udruge Sunce. Događaj je okupio predstavnike lokalne vlasti, komunalnih poduzeća, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, s ciljem poticanja dijaloga o održivom gospodarenju otpadom i implementaciji kružnog gospodarstva.

Brošura koja daje glas okolišu

Panel je otvoren prezentacijom rada Zelenog telefona - besplatnog alata za prijavu problema vezanih uz okoliš i prirodu. Predstavljena je i nova informativna brošura koja detaljno objašnjava kako građani mogu prijaviti okolišne probleme te na koji način njihove prijave mogu potaknuti promjene u sustavu.

Prezentaciju je održala Maja Jurić, voditeljica Odjela za komunikacije i zagovaranja u udruzi Sunce, koja je istaknula kako Zeleni telefon godišnje zaprimi više od 200 prijava, od kojih se značajan broj odnosi na gospodarenje otpadom. U brošuri su navedeni konkretni primjeri prijava koje su dovele do pozitivnih promjena, kao i savjeti za građane kako da se aktivno uključe u zaštitu okoliša.

- Svaka prijava mijenja sustav. Saniranje posljedica štete uvijek je teže i skuplje nego sprječavanje ugroza na vrijeme. To su prepoznali i u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji već drugu godinu za redom financira naš projekt. Ova kontinuirana podrška omogućuje nam još snažniji doprinos zaštiti okoliša - naglasila je Jurić, pozivajući sve prisutne da koriste ovaj alat te tako doprinesu stvaranju održivijeg Splita.

Imamo biostabilizator, al potrebne su nam kompostane

Panel diskusija koja je uslijedila okupila je ugledne sudionike, uključujući Bojana Ivoševića dogradonačelnika Splita, Ivicu Karoglana direktora Čistoće, Teu Kuzmičić Rosandić iz udruge Sunce, Slađanu Pavlinović Mršić s Ekonomskog fakulteta Split, Maria Čulića iz restorana  Makarun i Irinu Salvezani  iz Split Apartments Salvezani), a moderirala ga je Maja Jurić.

Rasprava je istaknula ključne izazove i potencijale održivog razvoja u Splitu, s posebnim naglaskom na mogućnosti implementacije održivih modela koji bi grad učinili primjerom održivosti na svim razinama - od poslovanja do urbanog razvoja i upravljanja resursima.

Ivica Karoglan istaknuo je pozitivne prakse Čistoće, poput korištenja biostabilizatora za obradu otpada. Također spomenuo je inovativan proces za pukotine koje se stvaraju na Karepovcu, a za čije im je proširenje potrebna legislativna podrška.

- Prvi smo na Balkanu s ovom tehnologijom. Želimo je koristiti za pukotine na saniranom odlagalištu Karepovac koje nastaju zbog kiše i erozije i tražimo potporu Sunca - rekao je, naglasivši potrebu za zakonskim izmjenama kako bi se ovaj način obrade šire primjenjivao.

S druge strane, Tea Kuzmičić Rosandić iz udruge Sunce istaknula je nedostatak kompostana u regiji kao jednu od prepreka smanjenju otpada koji završava na odlagalištima.

- Pomoću kompostana bismo značajno smanjili količinu otpada koji završava na odlagalištima. prije par godina je rečeno da će se graditi kompostane, gdje su sad te kompostane i u kojoj je fazi realizacija? - rekla je Kuzmičić Rosandić.

- Evo navodno se gradi kompostana u Kaštelima, a o tome nisu obaviješteni ni Grad Split ni Čistoća - dodao je dogradonačelnik Ivošević te rekao kako je nažalost reciklaža trenutačno skuplja od plaćanja penala zbog neodvajanja otpada.

Konkretno rješenje za smanjenje otpada na odlagalištima nismo čuli, ali primjer dobre prakse gdje je poslovni sektor uzeo stvari u svoje ruke, srećom, jesmo. Naime, Mario Čulić iz restorana Makarun podijelio je primjere dobre prakse u svom poslovanju, uključujući zero waste principe, korištenje vlastitog vrta za uzgoj povrća i primjenu autohtone kuhinje kako bi smanjio otpad. Međutim, ukazao je na izazove u suradnji s dobavljačima koji nisu usmjereni na održivost, naglašavajući potrebu za sinergijom različitih sektora.

Advent bez plastike u Splitu je samo na papiru?

Tema zabrane jednokratne plastike na događanjima u Splitu izazvala je dugu raspravu. Prokurative, jedno od središnjih mjesta adventskih događanja u Splitu, ponovno su se našle na udaru kritika zbog korištenja jednokratnih plastičnih čaša prilikom otvaranja, unatoč ugovornoj zabrani. Dok je Advent na Mertojaku uredno nabavio višekratne plastične čaše na vrijeme, koje su zapravo i odličan suvenir, drugi koncesionari nisu poštovali ugovor s Gradom.

Dogradonačelnik Bojan Ivošević je rekao da se vjerojatno samo čeka dostava višekratnih čaša na Prokurativama, te upitao što Sunce predlaže za rješenje u budućnosti.

Jurić je dala konkretan prijedlog da u budućim natječajima moraju biti uključene kaznene klauzule za prekršitelje, kako bi se osigurala odgovornost i poštivanje ugovornih obaveza, što je dogradonačelnik smatrao prihvatljivim. Udruga Sunce poziva građane da tijekom posjeta adventskim kućicama obrate pažnju na vrste čaša i ambalaže koje koriste ugostitelji i da to zabilježite ispunjavanjem upitnika kojega možete pronaći na ovdje.

Kružna ekonomija kao ključ za sustavne promjene

U svijetu koji se sve više suočava s posljedicama prekomjerne potrošnje i iscrpljivanja prirodnih resursa, recikliranje, iako korisno, mora biti shvaćeno kao posljednje utočište, a ne rješenje. Pravi put leži u prevenciji - u sustavnom smanjenju otpada, u ponovnoj upotrebi i racionalnijem korištenju onoga što već imamo.

Načelo 'smanji' nije samo tehnički cilj, već temeljno etičko načelo koje nas podsjeća da promjena ne počinje na odlagalištu, već u našim svakodnevnim odlukama. Trebamo se okrenuti uzrocima problema, a ne beskonačno liječiti posljedice.

- Analiza sekundarnog tržišta sirovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji otkrila je poraznu stvarnost: takvo tržište gotovo da ne postoji. Dokle god nastavljamo stvarati otpad brže nego što ga možemo transformirati u nove vrijednosti, ostajemo zarobljeni u sustavu koji nije održiv. Samo svjesnom promjenom paradigme možemo graditi društvo koje neće ostavljati teret budućim generacijama, već će im pružiti priliku za život u skladu s prirodom i njezinim ograničenjima - zaključila je Kuzmičić Rosandić.

U drugom dijelu događaja održana je radionica u sklopu projekta AWASTER, gdje su sudionici razmijenili ideje i stavove o aktivnostima potrebnim za poticanje kružnog gospodarstva u poslovnom svijetu. Cilj radionice bio je doprinijeti izradi zajedničkog Akcijskog plana između Hrvatske i Italije koji će uključivati konkretne mjere za implementaciju održivih praksi u poslovanju.