Redovita analiza kvalitete mora za kupanje, koja se provodi na plažama širom naše obale, važna je za zaštitu javnog zdravlja od potencijalnih mikrobioloških onečišćenja.
Godinama je hrvatska obala Jadrana jedna od najbolje ocijenjenih u EU kada je riječ o mikrobiološkom onečišćenju.
No, nova studija mogla bi 'pokvariti' tu sliku.
Kako bi se bilo sigurno u pouzdanost redovitih analiza, stručnjaci iz različitih hrvatskih ustanova koje se bave praćenjem mikrobioloških onečišćenja, predvođeni dr. sc. Slavenom Jozićem sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u sklopu projekta Eurobath, testirali su pouzdanost dosadašnjeg praćenja te rezultate objavili u znanstvenom časopisu Water Research.
'Istraživanje naših stručnjaka pokazalo je da područja na našoj obali koja tijekom redovitih analiza pokazuju fluktuacije kakvoće morske vode, zapravo i nisu bila u potpunosti pouzdano ocijenjena, jer vrijeme i mjesto uzorkovanja, kao i broj uzoraka po sezoni značajno utječu na rezultate. U radu je pokazano da bi se na takvim lokacijama povećanjem broja ispitivanja značajno smanjila ukupna ocjena kakvoće morske vode za kupanje. Na sreću, na lokacijama gdje u dužem razdoblju redovite analize nisu pokazale fluktuacije kvalitete i pokazivale su izvrsnu ocjenu, a njih je značajno više, broj ispitivanja ne bi utjecao na ukupnu ocjenu kakvoće.
Rezultati ovog istraživanja trebali bi se uzeti u obzir prilikom revizije važećih propisa o kakvoći vode za kupanje. Smatramo da je nužno povećati učestalost uzorkovanja, kao i promijeniti određene prostorno-vremenske čimbenike koji imaju utjecaja na relevantnost ocjene kakvoće mora za kupanje na mjestima koja su povremeno izložena onečišćenju. Tim izmjenama dobili bismo pouzdanije ocjene kakvoće, a time i bolju zaštitu kupača', ističe se u studiju.
Vrijeme i mjesto uzorkovanja kao i broj uzoraka po sezoni mogu utjecati na pouzdanu ocjenu kakvoće vode za kupanje. U ovoj studiji istraživali smo prostorno-vremenske varijacije gustoće fekalnih indikatorskih bakterija (FIB) te učinke varijabilnosti FIB-a i učestalosti uzorkovanja na ocjenu pojedinačnog uzorka te godišnju i konačnu ocjenu kakvoće obalne vode za kupanje. Povećanje broja uzoraka s 10 na 20 po sezoni kupanja značajno je utjecalo na ocjenu kakvoće vode za kupanje na mjestima gdje su ranije uočene fluktuacije kakvoće vode.
U tri godine praćenja stručnjaci su uzeli i obradili 2400 uzoraka vode, 60 po mjestu uzorkovanja. Najgora situacija bila je u Kaštelima. Tamo je more od uzorkovanja do uzorkovanja znalo pasti za dvije kategorije kakvoće zbog fekalnog zagađenja.
'Promjene u kategoriji kvalitete s većom učestalošću uzorkovanja vjerojatno su posljedica veće vjerojatnosti otkrivanja kratkotrajnih onečišćenja. U prilog tome govore i rezultati s područja Kaštela 2021. i 2022. godine, kada je uzorkovanje bilo češće. Udio prekoračenja na jednoj lokaciji u Kaštelima rastao je s povećanjem učestalosti uzorkovanja i iznosio je 10 odnosno 24 % za tjedno i dva puta tjedno uzorkovanje, za razliku od službenog dvotjednog uzorkovanja, gdje nije utvrđeno niti jedno prekoračenje. To znači da su kupači bili izloženi znatno većem zdravstvenom riziku nego što je to pokazala procjena kakvoće vode nakon uobičajenog dvotjednog uzorkovanja', upozoravanju stručnjaci.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pogrešna klasifikacija 'loše' vode za kupanje kao 'dobre' povećava stvarni zdravstveni rizik od gastroenteritisa na više od 8,4 %, dok bi kupači trebali očekivati zdravstveni rizik od 3-5 %.
S hrvatske strane, uz Institut za oceanografiju i ribarstvo u ovom istraživanju sudjelovali su Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation, Zavod za javno zdravstvo Zadar, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Biram zdravlje - Dubrovnik, Sveučilišni odjel za studije mora te Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.